Lucijan Kordić
| Lucijan Kordić | |
|---|---|
| Puno ime | Lucijan Kordić |
| Rođenje | 9. lipnja 1914. Grljevići, Ljubuški |
| Smrt | 16. lipnja 1993. Široki Brijeg |
| Zanimanje | svećenik |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Književne vrste | poezija |
| Portal o životopisima | |
Lucijan Kordić (Grljevići Ljubuški, 9. lipnja 1914. – Široki Brijeg, 16. lipnja 1993.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački [1] pjesnik.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Osnovnu školu završio je u Rasnu, gimnaziju na Širokom Brijegu, filozofsko-teološki studij u Mostaru. U jesen 1945. otišao je u Rim studirati slavistiku, ali je studij prekinuo zbog bolesti. Godine 1951. pohađao je predavanja iz francuske književnosti u Fribourgu (Švicarska). U Švicarskoj je od 1954. pastoralni radnik - ravnatelj misije u Zurichu, pokretač kluba Kulturni susreti, a onda se devedesetih godina vraća u zavičaj [2]. Društvo hrvatskih književnika u spomen na ovog velikog emigrantskog pjesnika dodjeljuje nagradu Lucijan Kordić.
Bio je suosnivač i dvadesetogodišnji urednik drugog po važnosti i veličini hrvatskog emigrantskog nakladnika ZIRAL-a.[3]
Djela[uredi | uredi kôd]
- Zemlja (pjesme, 1951.)
- Od zemlje do neba (pjesme, 1953.)
- Pod arkadama neba (pjesme, 1955.),
- Crvena dijagonala (lirski eseji, 1959.)
- Kroz plave zore (pjesme u prozi, 1961.)
- Grob u katedrali (pjesme, 1962.)
- Exodus (pjesme, 1964.)
- Svibi i ribizi (pjesme, 1968.)
- Plime neizmjerja (izabrane pjesme, 1970.)
- Livade snova i vjetrova (pjesme, 1970.)
- Iseljenička lirika (antologija, 1974.)
- Krateri i gejziri (lirski eseji i pjesme, 1978.)
- Probuđene tipke (pjesme, 1984.)
- Fremde Blumen (izabrane pjesme na njemačkom i hrvatskom, 1987.)
- Mučeništvo Crkve u Hrvatskoj (povijesni zapisi i dokumenti, 1988.)
- Čudo siromašnih koraka (izabrane pjesme, 1990.)
- Fragmenti jednoga života (1993/94.)
- Pokošeno vrijeme (izabrane pjesme i pjesme iz ostavštine, 1996.)
- Zeleni plakati (pjesme, 1996.).
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
- ↑ Šimun Šito Ćorić: 45 hrvatskih emigrantskih pisaca; Sekcija DHK I Hrvatskoga centra P.E.N.-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu: Zagreb, 1991.
- ↑ Šimun Šito Ćorić: 60 hrv. emigrantskih pisaca, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na [1] 5. prosinca 2012. Pristupljeno 3. travnja 2019.