Lotar I. (795. - Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840. – 855. godine.
Lotar je bio najstariji sin Ermengarde i Ljudevita I. Pobožnog, cara Svetog Rimskog Carstva. Svoja prva dva desetljeća života on provodi na dvoru svoga djeda Karla Velikog. Njegova smrt rezultira pokušajem Ljudevita Pobožnog za reorganizacijom države kako bi Lotar postao njegov jedini nasljednik čime bi se napokon završilo s tradicionalnom franačkom podjelom države između njega i braće. Po dogovoru iz 817. godine Lotar I. postaje očev suvladar i kralj Italije dok njegova braća Pipin i Ljudevit Njemački dobivaju Akvitaniju i Bavarsku.
Taj prvobitni dogovor vrijedi sve do 829. godine kada pokušaji Ljudevita I. Pobožnog da udijeli teritorij i svom najmlađem sinu budućem Karlu II. izaziva bijes Lotara. On se uz pomoć ostale braće buni protiv oca kojega 830. godine nakratko prisiljava na abdikaciju. Njegova restauracija sljedeće godine predstavlja Lotarov poraz nakon čega je prisiljen provoditi sljedeće godine u Italiji. Drugi neuspješni pokušaj bratske pobune biva ugušen 834. godine čime je sudbina budućeg cara zapečaćena do smrti njegovog oca.
Kada ga na svojoj samrtnoj postelji 840. godine Ljudevit Pobožni proglašava budućim carem Lotar to shvaća kao znak potrebe povrata državnog jedinstva Franačkog Carstva. Odluka njegove braće Karla II. i Ljudevita Njemačkog da nepriznaju njegovo vrhovništvo rezultira ratom. Odlučujuća bitka ovog rata se vodi kod Fontenaja 25. lipnja 841. godine kada je Lotarova vojska pretrpjela katastrofalan poraz, a pobjedu su izvojevala njegova braća. Kratko vrijeme po završetku ove bitke Lotar bježi iz svog glavnog grada Aachena u koji ubrzo ulaze protivnički vojnici.
Posljedica ovog ratnog poraza je podjela Franačke Karla Velikog koju Lotar više nije u stanju spriječiti. Po dogovoru iz Verduna 843. godine Lotar I. ostaje car Svetog Rimskog Carstva, kralj Italije i kralj centralne franačke države, dok njegov brat Karlo II. postaje samostalni kralj Zapadnog Franačkog Carstva (Francuske) a drugi brat Ljudevit Njemački postaje car Istočno Franačkog Carstva (Njemačke).
Ostatak svoga života Lotar provodi na današnjem širem području Niskih Zemalja (vidi Beneluks) dok svom sinu Luju prepušta upravljanje Italijom.
Osjećajući krajem 854. godine da mu ostaje još malo za živjeti, on donosi odluku da prije svoje smrti mora riješiti pitanje naslijeđivanja pošto ima 3 sina. Tada se odlučuje na identičnu grešku svoga oca o podjeli države protiv koje se on tako žestoko borio 841. godine. Carsku titulu i kraljevstvo Italije prepušta abdikacijom svojemu sinu Luju II., kraljevstvo središnje franačke države prepušta svom sinu Lotaru II. zbog čega će taj dio svijeta uskoro dobiti ime Lotaringija to jest Lorena, a Provansu je dobio najmlađi sin Karlo Provansalski.
S tako uređenim nasljeđivanjem Lotar I. se povlači u samostan početkom 855. godine gdje uskoro umire.
Poveznice
| Prethodnik: | Car Svetog Rimskog Carstva | Nasljednik: |
| Ljudevit I. Pobožni | Luj II. |