Logor Lepoglava bio je logor u Lepoglavi, kojeg su od 1943. do 1945. vodile ustaše tijekom NDH u Drugom svjetskom ratu.[1][2]
Kaznionica Lepoglava je osnovana još 1856. za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije služila je za držanje komunista. Banovina Hrvatska je tu zatočila radikalne hrvatske nacionaliste i komuniste. Kazneni logor u Lepoglavi počeo se formirati od prosinca 1943. godine i djelovao je sve do svibnja 1945. Priča započinje dolaskom Tjelesne ustaške garde poglavnika Ante Pavelića koja je stigla u Lepoglavu kako bi ispitala mogućnost otvaranja logora.[3]
U proljeće 1944. godine počeo je djelovati ustaški logor u Lepoglavi u kojem je prvi upravitelj bio Ljubo Miloš. Prema dosadašnjoj prikupljenoj dokumentaciji, logor je držao 4.952 zatvorenika. Na Spomen groblju napisana je imenom i prezimenom 961 žrtva, od malog djeteta do starca, među kojima je uklesano ime i dvomjesečne bebe iz Rinkovca, a s područja Lepoglave ime Rude Štefuljaka, jedine lepoglavske žrtve.[3]
Partizani su 13. lipnja 1943. upali u logor i oslobodili 800 zarobljenika. Logor je nakon toga nastavio s radom do 1945., kada je trajno ukinut. Prilikom oslobađanja Lepoglave poginulo je 26 partizana koji su sahranjeni na grobljima u Lepoglavi, Kamenici, Klenovniku i Trakošćanu. Da su građani Lepoglave i okolice pozitivno doživjeli dolazak partizanskih snaga govori činjenica da se u Lepoglavi rasplamsao ustanak i formirane su mnoge antifašističke institucije. Tada je formirana i prva Ivanečka partizanska četa u Višnjici.[3]
Po Vladimiru Dedijeru tamo je poginulo oko 1.300 ljudi. Logor je po Vladimiru Žerjaviću uzeo oko 1.000 žrtava. Zapovjednici lepoglavskog logora su bili Ljubo Miloš, Mirko Matijević i Nikola Gadžić.[4]
Poveznice
Izvori
- ↑ "Concentration Camp Listing". Jewish Virtual Library. http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/cclist.html Pristupljeno 25. rujan 2010.
- ↑ "Death camps in Yugoslavia". Vojska.net. http://www.vojska.net/eng/world-war-2/camps/death/ Pristupljeno 25. rujan 2010.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 "Crtice iz lepoglavske povijesti". Lepoglava.net. http://www.lepoglava.net/vijesti/zanimljivosti/1325-crtice-iz-lepoglavske-povijesti.html Pristupljeno 17. listopad 2010.
- ↑ Metode istraživanja II, prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić. "Podaci o žrtvama drugoga svjetskoga rata u Hrvatskoj u srpskim i hrvatskim izvorima". Filozofski fakultet. http://infoz.ffzg.hr/afric/MetodeII/Arhiva02_03/SkrbicMilan.htm Pristupljeno 17. listopad 2010.