Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ljubo Karaman

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. - Zagreb, 19. travnja 1971.), hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator.

Klasičnu gimnaziju završio je 1904. u Splitu, a studij povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Beču. U Beču je studirao i povijest umjetnosti 1912.-1914. koju je doktorirao 1920. tezom Die romanische Plastik in Spalato.[1]

Godine 1911. kratko je bio nastavnik u klasičnoj gimnaziji u Splitu, potom u dubrovačkoj gimnaziji, da bi od 1919. bio asistent Pokrajinskoga konzervatorskog ureda za Dalmaciju, a od 1926. glavni konzervator za Dalmaciju u Splitu.

U Splitu je bo suradnik don Frane Bulića s kojim je napisao knjigu Palača cara Dioklecijana (1927.). Pod pritiskom talijanskih fašističkih vlasti napustio je 1941. Split i djelovao u Zagrebu kao ravnatelj Konzervatorskog zavoda do umirovljenja 1950. godine. Proučavao je spomenike Dalmacije od antike do baroka, a posebno su važni njegovi radovi na području starohrvatske arheologije.[2]

Radovi i djela

  • Zlatni nalaz na Trilju nedaleko Sinja, VAHD, 1921.
  • O nekim novijim publikacijama o historiji umjetnosti u Dalmaciji, VAHD, 1922.
  • Kulturni spomenici na našem Jadranu, AJS, 1925.
  • Palača cara Dioklecijana, 1927. (zajedno s Franom Bulićem)
  • O domaćem slikarstvu u Dalmaciji za vrijeme mletačkog gospodstva, AJS, 1927.
  • Arheološka istraživanja u Grohotama na Šolti, Novo doba, 1927.
  • Spomenici u Dalmaciji u doba hrvatske narodne dinastije i vlast Bizanta na istočnom Jadranu u to doba, Šišićev zbornik, Zagreb, 1929.
  • O Grguru Ninskomu i Meštrovićevu spomeniku u Splitu, Split, 1929.
  • Iz kolijevke hrvatske prošlosti, 1930.
  • Tragom hrvatskih kraljeva. O zadnjim iskopinama društva »Bihaća« u okolici Splita i Solina, HR, 1930.
  • Starohrvatsko groblje na »Majdanu« kod Solina, VAHD, 1930.–34.
  • Otkriće kraljevskog samostana XI vijeka sv. Mojsija u »Šupljoj crkvi« u Solinu, Split 1931.
  • Natpis djakona Dobra iz vremena narodne hrvatske dinastije, Split 1931.
  • O slijedu historijsko-umjetničkih perioda u Dalmaciji sa osobitim obzirom na spomenike Splita i Trogira, Obzor, 1931.–32.
  • Notes sur l’art byzantin et les Slaves catholiques de Dalmatie, L’art byzantin chêz les Slaves, Pariz, 1932.
  • Umjetnost u Dalmaciji. XV. i XVI. vijek, 1933.
  • Dalmacija kroz vjekove, 1934.
  • Portal majstora Radovana u Trogiru, Rad JAZU, 1938.
  • Izoliranje tzv. Hrvojeve kule u Splitu, Jugoslovenski istoriski časopis, 1938.
  • Eseji i članci, 1939.
  • Iskopine društva »Bihaća« u Mravincima i starohrvatska groblja, Rad JAZU, 1940.
  • Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, 1., Sarajevo, 1942.
  • Buvinove vratnice i drveni kor splitske katedrale, 1942.
  • Stari dubrovački slikari, HR, 1943.
  • Afreski hrvatskog majstora u Sv. Mariji kod Berma u Istri, Alma mater Croatica, 1943.
  • Živa starina. Pedeset slika iz vremena hrvatskih narodnih vladara, Zagreb, 1943.
  • Uspomene hrvatskih vladara i odličnika u gradu Zadru, Alma mater Croatica, 1944.
  • Baština djedova, Zagreb, 1944.
  • O srednjovjekovnoj umjetnosti Istre, HZ, 1949.
  • O organizaciji konzervatorske službe u NR Hrvatskoj i Stav ranijih stoljeća prema spomenicima prošlosti i jedno konzervatorsko pitanje u Splitu 1685. godine, Zbornik zaštite spomenika kulture, Beograd, 1950., 1951.
  • Glose nekojim pitanjima slavenske arheologije, VHAD, 1952.
  • Pregled umjetnosti u Dalmaciji, 1952.
  • Pregled umjetnosti u Dalmaciji od doseljenja Hrvata do pada Mletaka, Zagreb, 1952.
  • O staroj slikarskoj školi u Dubrovniku, AHID, 1953.
  • O mjesnim grupama dalmatinske slikarske škole u XV. st., PPUD, 1955.
  • Osvrtu na neke novije publikacije i tvrdnje iz područja historije umjetnosti Dalmacije, Peristil, 1954.
  • O reviziji iskopina u Biskupiji kod Knina, SP, 1955.
  • O putovima bizantskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana, Starohrvatska prosvjeta, SP, 1958.
  • O dubrovačkom slikaru 16. stoljeća Frani Matejevu Matkovu, Beritićev zbornik, Dubrovnik, 1960.
  • O nekim pitanjima hrvatske povijesti do XIII st., HZ, 1960.
  • Andrija Buvina – vratnice splitske katedrale – drveni kor u splitskoj katedrali, Zagreb, 1960.
  • O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva, 1963.

Bilješke

  1. Hrvatski biografski leksikon
  2. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X, str. 156.

Literatura

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Ljubo Karaman koji govori o životopisu osobe iz Hrvatske treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


Nedovršeni članak Ljubo Karaman koji govori o povjesničaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.