Toggle menu
310,1 tis.
56
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ljekoviti matičnjak

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ljekoviti matičnjak
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Melissa
Vrsta: M. officinalis
Dvojno ime
'''Melissa officinalis'''
L.
Podvrste
Melissa officinalis subsp. inodora Bornm.

Ljekoviti matičnjak (lat. Melissa officinalis) je vrsta trajne biljke iz roda Lamiaceae prirodnog staništa u južnoj Europi i mediteranskoj regiji. Raste u visinu od 70 do 150 cm. Listovi imaju blag miris nalik na limun i metvicu. Krajem ljeta, na biljci se pojavljuju mali, bijeli cvjetovi puni nektara koji privlače pčele; zbog toga joj je latinski naziv Melissa (grč. pčela).

Ekstrakt matičnjaka ima antibakterijska, antivirusna i umirujuća svojstva. Upotrebljava se i kao začin.

Djelotvorne tvari

Listovi matičnjaka sadrže 4 - 7 % derivata hidroksicimetne kiseline, prije svega ružmarinske kiseline (takozvanih labiatenskih trijeslovina), ali i klorogensku kiselinu, kavenu kiselinu i eterično ulje od 0,05 do 0,3 %, kod uzgojnih vrsta i do 0,8 % . Najvažniji sastojci su citral ( 40 - 70 %, kao mješavina geraniola i nerala), citronelal (1 - 20 %) i β-karofilen (5 - 15 %). Ostali sastojci su linalol, geraniol, kariofilen epoksid, germakren D, metilcitronelal, 6-metil-5-hepten-2-on, geranil acetat, α-kopaen i nerol. Sastav eteričnog ulja ovisi o mjestu rasta, klimi,vremenu skupljanja,kao i starosti biljke. Ostali su sastojci još gorke tvari, smola, sluzi, glukozidi, saponini i timol. U svježoj biljci ima i do 253,0 mg /100 g vitamina C.

Od makroelemenata(mg/g) u biljci su nađeni kalij(31,20),kalcij(13,80),magnezij(5,40) i željezo(0,10).Od mikroelemenata(mkg/g) sadrži mangan(24,80),bakar(8,88),cink(46,80),molibden i krom(po 0,24),aluminij(105,68),barij(45,04),vanadij(0,16),selen(0,159,nikl(0,88),stroncij(22,20),olovo(1,76),bor(59,60) i jod(0,05).[1]

Uporaba

Biljka se rabi kao začin, kao ljekovita, te kao medonosna i u pčelarstvu korisna biljka. Listovi se mogu upotrebljavati kao začin. Ekstrakt se može rabiti u pripravljanju biljnih likera. Može se upotrebljavati za aromatiziranje hladnih napitaka, te salata i umaka, ali i kuhanog voća. Od biljke se može prirediti čaj i biljno vino. Čaj djeluje umirujuće i potiče probavu. Nakon cvatnje biljka gubi fini miris po limunu. Kao droga se rabe prije svega listovi biljke u cvatu (Melissae folium). Tradicionalno se primjenjuje za reguliranje probave i umirenje kod živčane napetosti i preopterećenja. Čaj, te tekući ili suhi ekstrakti djeluju ponajprije umirujuće, te su dobro sredstvo protiv grčeva. Mogu se trošiti kod nesanice i želučano-crijevnih problema. U te se svrhe često primjenjuje u kombinaciji s drugim umirujuće djelujućim biljem.

Može se rabiti i kao kupka kod upala kože i spolnih organa te za opuštanje. Daljnja su područja primjene problemi sa žuči i hipertona diskinezija. Na temelju sadržaja fenolnougljičnokiselinskih derivata, u prvom redu ružmarinske kiseline, imaju listovi i protumikrobno, te protuvirusno djelovanje. Stoga ih se upotrebljava i za pripravu masti za herpes simpleks.

Paracelzus je matičnjak smatrao za jednu od najboljih biljaka za srce.

Matičnjak je glavni sastojak Karmelićanske vodice, koja se u Njemačkoj i danas proizvodi po izvornoj recepturi.

U pučkoj se medicini primjenjuje i za prehladu, kao i za probleme s cirkulacijom. Svježe iscijeđen sok dobar je za rane. Potiče znojenje i dobar je za uporabu kod groznice i povišene temperature.

Čisto je eterično ulje matičnjaka vrlo skupo, cijena je oko 6 000 eura za kilogram ulja, pa ga se stoga nadomješta uljem citronele, te uljem limunske trave, dok se tkz. indijsko melisino ulje smatra za patvorinu.

Biljka je vrlo cijenjena i u kineskoj, te indijskoj tradicionalnoj medicini, kao i u starogrčkoj medicini (točnije Aviceninoj /Hakim Ibn Sina/ adaptaciji iste) koja se i danas primjenjuje u nekim dijelovime Indije i Afganistana (Unani Tibb).

Sinonimi

  • Melissa officinalis subsp. altissima (Sm.) Arcang.
  • Melissa officinalis var. altissima (Sm.) K.Koch
  • Melissa officinalis var. cordifolia (Pers.) K.Koch
  • Melissa officinalis var. foliosa Briq.
  • Melissa officinalis var. graveolens (Host) Nyman
  • Melissa officinalis var. hirsuta K.Koch
  • Melissa officinalis subsp. officinalis
  • Melissa officinalis var. romana (Mill.) Woodv.
  • Melissa officinalis var. villosa Benth.

Dodatna literatura

  • Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb, 1974.

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Matičnjak
Wikivrste imaju podatke o: Matičnjak


Nedovršeni članak Ljekoviti matičnjak koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

  1. Putirskij,I.N.,Prohorov,N.V. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.,str.197 -198