Lira je žičani instrument. Broj žica se mijenjao u različitim vremenskim razdobljima i mjestima, najčešće ih je bilo 4, 7 ili 10. Obično se na njemu sviralo pomoću trzalice, kao na gitari, umjesto prstima, kao na harfi. Povezana je i sa harfom koja je puno veća od nje.Prema grčkoj mitologiji, bog Hermes je napravio liru od velikog kornjačinog oklopa koji je pokrio životinjskom kožom i rogovima antilope.
U korijenu riječi lirika čuva se njena veza s glazbalom liri po kojem je dobila ime, jer su se nekada pjesme pjevale uz pratnju lire.
Antičko trzalačko glazbalo lira bilo je poznato Sumeranima, Egipćanima i drugim narodima Prednjeg istoka. U Grka dobiva svoj tipičan oblik, sličan gitari, s 5-7 žica koje su se trzale prstima ili trzalicom.[1] Raširena je od 6. st. pr. Kr., osobito kao glazbalo grčkih pjesnika i pjevača lirika.
Izvori
- ↑ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, svezak 5 (L-Nigh), Zagreb 1979., str. 139.
Nedovršeni članak Lira (instrument) koji govori o glazbenim instrumentima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.