Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Libanonski cedar

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Libanonski cedar
Libanonski cedar ilustracija
Libanonski cedar ilustracija
Status zaštite

Status zaštite: Osjetljivi

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Cedrus
Vrsta: C. libani
Dvojno ime
Cedrus libani
A.Rich.

Libanonski cedar (lat. Cedrus libani) vrsta je cedra autohtona u planinama Mediterana. Postoje dva zasebna tipa koja se smatraju različitim podvrstama ili varijetetima. Libanonski cedar ili cedar Libanona (Cedrus libani subsp. libani ili var. libani) raste u Libanonu, Palestini, Izraelu, sjeverozapadnom Jordanu, zapadnoj Siriji i na jugu centralne Turske, dok turski cedar ili tauruski cedar (Cedrus libani subsp. stenocoma ili var. stenocoma) raste u jugozapadnoj Turskoj.

Izgled

Libanonski cedar je vazdazeleno stablo četinjače koje raste do 40 m u visinu, s promjerom debla do 2,5 m. Izbojci su dimorfni, dugi i kratki. Listovi su igličasti, raspoređeni na dugim izbojima i u klasterima od 15 - 45 na kratkim izbojcima; dugi su 5–30 mm, četvrtasti u presjeku, variraju od zelene do plavo zelene s grupama puči na sve četiri strane. Češeri sa sjemenom često se javljaju svake druge godine, a sazriju u 12 mjeseci od oprašivanja; zreli češeri u kasnu jesen su 8–12 cm dugi i 4–6 cm široki.

Ekologija

Libanonski cedar se u Libanonu i Turskoj najčešće javlja na visinama od 1000-2000 m, gdje tvori čiste šume ili mješovite šume s jelom (lat. Abies cilicica), europskim crnim borom (lat. Pinus nigra), te nekoliko vrsta smreka (lat. (Juniperus)). Na Cipru se javlja na visini od 1000-1525 m (dosežući vrh planine Paphos). Na Atlas planini Maroka javlja se na visini od 1370-2200 m u čistim šumama ili pomiješan s Abies vrstama i (lat. Juniperus thurifera) Juniperus thurifera.

Ostalo

Drevni narodi su se divili njegovoj impozantnoj veličini, vjerovali u njegovu snagu i magičnu moć i prinosili ga bogovima kao dar. Prema predaji, Noa je nakon potopa svoju zahvalnost bogovima izrazio prinošenjem žrtve paljenice koju su činili cedrovina i mirta.

U raznim kulturama cedar su koristili kao miomiris i sastojak ljekovitih i kozmetičkih pripravaka. Od njegovog mirisnog i bogu dragog drveta izrađivala su se svetišta, kao npr. Solomonov hram, namještaj za kraljevske palače, sarkofazi i faraonski brodovi. Najstariji pronađeni žičani instrument, star više od 3500 godina, izrađen je od cedrovine u Egiptu.

Iako još uvijek postoje vrlo stara stabla libanonskog cedra, a najstarije ima čak oko 2500 godina, većina njegovih šuma odavno je iskrčena. Sudbinska povezanost stanovnika povijesnih prostora na kojima raste cedar simbolizirana je i libanonskom zastavom u čijem se središtu nalazi njegova slika. Mojsije je naredio hebrejskim svećenicima da koriste koru libanonskog cedra u liječenju gube.

Tijekom stoljeća, došlo je do velikog krčenja šuma koje je posebno ozbiljno u Libanonu i na Cipru. Na Cipru su preživjela samo mala stabla do 25 m visine, iako Plinije Stariji navodi libanonske cedrove visine 40 m. Opsežna pošumljavanja libanonskim cedrom provode se u mediteranskoj regiji, posebno Turskoj, gdje se sadi više od 50 milijuna mladih cedrova godišnje. Populacije libanonskog cedra sada se šire kroz kombinaciju sadnje i zaštite prirodne obnove od brštenja koza, lova, šumskih požara i crvotočina.

Izvori