Kulak (ruski: кулак, hrv. "šaka", kurkul u Ukrajini) je relativno bogat seljak, za vrijeme kasnoga Ruskoga Carstva, i ranoga Sovjetskoga Saveza.
Riječ "kulak" izvorno se odnosila na nezavisne poljoprivrednike u Ruskom Carstvu, koji su postali bogati nakon Stoljpinove reforme, koja je započela 1906. Etiketa "kulak" dobila je prošireno značenje 1918. godine i uključivala je bilo kojeg seljaka, koji se opirao prepustiti svoje žito vlastima iz Moskve.[1] Tijekom 1929. – 1933., za vrijeme Staljinove kolektivizacije seljaštva, kulak je bio "seljak s nekoliko krava ili pet ili šest hektara više nego njihovi susjedi".[2]
Prema političkoj teoriji marksizma-lenjinizma od početka 20. stoljeća, kulacima su klasni neprijatelji siromašnim seljacima.[3] Vladimir Iljič Lenjin opisao ih je kao: "vampire, pljačkaše naroda i profitere, koji su se udebljali na gladi drugih."[4] Marksizam-lenjinizam je namjeravao podići revoluciju za oslobođenje siromašnih seljaka i težaka uz pomoć proletarijata (urbanih i industrijskih radnika). Pored toga, planska ekonomija sovjetskog boljševizma zamislila je kolektivizaciju farmi i poljoprivrednoga zemljišta, kako bi se omogućila industrijalizacija ili prevođenje na masovnu poljoprivrednu proizvodnju. U praksi, vladini dužnosnici nasilno su oduzimali farme kulacima, ubijali one koji su pružali otpor ili ih deportirali u radne logore.[5]
Izvori
- ↑ Richard Pipes: Communism: A Brief History. Random House Digital, Inc. pp. 39–. ISBN 978-0-679-64050-9.
- ↑ Robert Conquest: Reflections on a Ravaged Century. W. W. Norton & Company. p. 94. ISBN 978-0-393-32086-2.
- ↑ Robert Conquest (1986) The Harvest of Sorrow: Soviet Collectivization and the Terror-Famine. Oxford University Press. ISBN 0-19-505180-7.
- ↑ avid Rubinstein (2001). Culture, Structure and Agency: Toward a Truly Multidimensional Sociology. SAGE Publications. pp. 69–. ISBN 978-0-7619-1928-5
- ↑ Mihail Gorbačov. Memoirs, 769 pages. Publisher: Doubleday; 1st ed edition (September 1, 1996) ISBN 0-385-48019-9