Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kosović (Dobrota)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Kosović su dobrotska i peraška patricijska obitelj Hrvata. Ogranci u Perastu pripadali su bratstvima (kazadama) Studenih i Brajkovića.[1] Poznati kao pomorci.

U vrelima su zabilježeni i s nadimcima Begović i Mijaljević. Nastanjivali su dobrotski predio Ljuta, gdje su u 19. st. imali više od 20 kuća. Potekli su vjerojatno iz Hercegovine, odakle su se u XVI. st. iselili u Dobrotu, poslije i u druga bokeljska mjesta. Jedan od prvih pripadnika obitelji izrijekom spomenutih u Dobroti, kapetan Marko Petrov (Markiša; 1654.–1738.), u pomorskoj je bitki kraj Morinja 1717. porazio Turke (opjevao A. Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga. Split 1983., pjevanje 127) te 1725.–26. bio općinski načelnik. U 18. i 19. st. pripadnici obitelji pretežno su trgovali u talijanskim, albanskim i grčkim lukama. Prema A. Tomiću (2004.), do suvremenoga doba u obitelji je bilo 49 kapetana, poručnik te 75 mornara. Kao trgovci, vlasnici i kapetani brodova zabilježeni su vlasnik tartane »San Giorgio« Josip Markov (Jozo; 1710.–1760.), vlasnik i zapovjednik peliga Mato Ivanov (spominje se 1726–65), vlasnik tartane i poduzetnik Andrija Lukin (spominje se 1734.–68.), vlasnik keča »La bella Bocchese« Krsto Ilijin (1765.–1818.), vlasnik i zapovjednik tartane »La Damigela« Antun Lukin (1773.–1833.), paruni i kapetani Luka Ivanov (spominje se 1720.–53.), Stijepo Lukin (spominje se 1732.–49.), Jakov Tomov (spominje se 1734.–57.), Pavao Jakobov (1783.–1839.), kapetani i trgovci Krsto Ivanov (spominje se 1719.–48.), Andrija Matov (spominje se 1739.–59.), Ivan Lukin (spominje se 1740.–56.). Zapažen je bio Vicko (1688.–1761.), kotorski kanonik od 1717. God. 1734. doktorirao je teologiju u Padovi i bio imenovan korčulanskim biskupom. Napisao je izvješća Svetoj stolici o stanju Korčulanske biskupije 1738., 1747., 1752. i 1760. Kačić Miošić posvetio mu je Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Venecija 1756.). Petar Stijepov (1730–1796), pomorac i samouki slikar, prema nepotvrđenoj obiteljskoj tradiciji sudjelovao je 1756. u pomorskom okršaju braće Ivanovića s tripolitanskim gusarima u atenskoj luci. Sačuvane su njegove slike iz 1763. Sv. Antun Padovanski i Obraćenje sv. Eustahija (danas u privatnom posjedu), a pripisuje mu se i Uznesenje Bogorodice u dobrotskoj crkvi sv. Mateja. Mnogobrojni su pripadnici obitelji bili kapetani duge plovidbe. Andrija Krstov (1801.–1847.) istaknuo se kao kapetan, suvlasnik i vlasnik jedrenjaka »Valente Giovannino«, »Valente Ernesto«, »Valente Corriere d’Albania«, »Verace« i »Riformato«. God. 1802. u Mlecima je znatan kapital i kuću imao poduzetnik Šimun. Antun Đurov (1808.–1888.) posjedovao je pelig »Sloga«, Špiro Krstov (1814.–1862.) bio je kapetan, suvlasnik i vlasnik brigantina »Valoroso Antonio« (prikazan na zavjetnoj slici u zbirci na otoku Gospe od Škrpjela), peliga »Li due amici« i »Buon Giacomo«, a Bogdan Petrov (1831.–1904.) zapovjednik dobrotskih brodova »Celeste«, »Superbo«, »Slavia«, »Conte Arturo L.«, peljeških »Jacob«, »Lamek«, »Nahor« te jelšanskoga »Genitore Nicolò«. Više je Kosovića stradalo u pomorskim i drugim nezgodama: Đuro Tomov i Filip Jozov (1756.) te Stijepo Tomov (1758.) kao mornari na tartanama braće Ivanovića, Mato Jozov u eksploziji baruta u dračkoj luci (1769.), Mato Grgurov utopio se kraj Mljeta (1786.), Marko Antunov poginuo (1810.) blizu ušća Drima, Luka Petrov (1826.) kraj Krete, Andrija Krstov i Krsto Markov od tropske groznice u Skadru (1847.), a Krsto Antunov od kolere u Carigradu (1855.). Višegodišnji kapetan Austrijskoga Lloyda Gracija Markov (1875.–1959.) darovao je 1910. crkvi bl. Gracija iz Mula zavjetnu sliku s prikazom parobroda »Trieste« u oluji. Rudolf Bogdanov (1885.–1969.), jedan od posljednjih kapetana na jedrenjacima, zapovijedao je brodovima »Izrada«, »Nemanja«, »Vidovdan«, »Njegoš«, »Ivo Račić« i »Izgled«. Milan Božov (1886.–1966.) bio je 1930.–45. kapetan beogradskoga pristaništa i do 1950. načelnik Upravnoga odjeljenja Glavne uprave riječnoga prometa te Inspekcije unutarnje plovidbe, Josip Jakobov (1894.–1965.; sudionik pobune mornara u Boki 1918.) kapetan Austrijskoga Lloyda, Jugoslavenskoga Lloyda, Jugolevanta, Zetske plovidbe, Boke i Jadrolinije, Mato Jakovljev (1896.–1966.) kapetan riječne plovidbe, a Luka Andrijin (1920.–2000.) kapetan pri Riječnoj plovidbi Hrvatske u Vukovaru i Jugoslavenskom riječnom brodarstvu. — Među pripadnicima obiteljskoga ogranka u Perastu 1760-ih spominje se Ivan kao jedan od predstavnika zajednice građana i pučana koji traže udio u općinskoj upravi, 1784. članovi obitelji primljeni su u bratstva (tzv. kazade) Studeni i Rajković, 1797. u bratstvo Vukašević, a Krsto je 1798. zabilježen kao član općinskoga vijeća. Potomci obitelji žive i danas.[2]

LIT.: Obitelj. — F. Visković: Storia di Perasto dalla caduta della Repubblica Veneta al ritorno degli Austriaci. Trieste 1898, 70, 235. — S. Nakićenović: Boka. Srpski etnografski zbornik (Beograd), 1913, 20, str. 430–431. — A. Milošević: Dobrota, i njene znamenitosti. Nova Evropa, 27(1934) str. 137, 140. — M. Milošević: Putovanje dobrotskog jedrenjaka u albanske vode (ljeto 1847 god.). Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru (GPMK), 4(1955) str. 161–170. — Isti: Nosioci pomorske privrede Perasta u prvoj polovini XVIII vijeka. Ibid., 7(1958) str. 111–112. — Isti: Nosioci pomorske privrede Dobrote prve polovine XVIII vijeka. Ibid., 8(1959) str. 128–129. — A. Tomić: Dobrotski jedrenjaci u devetnaestom vijeku. Ibid., str. 265, 268–273, 276–277. — Isti: Dobrotski kapetani duge plovidbe (kvalificirani od 1814 do 1910 god.). Ibid., 9(1960) str. 274–275. — S. Mijušković: Stradanje bokeljskih pomoraca u lepantskom zalivu maja 1774 godine. Ibid., 10(1962) str. 325. — M. Milošević: Neki aspekti pomorske privrede Boke kotorske u doba mletačke vladavine (1420–1797). Pomorski zbornik, 2. Zagreb 1962, 1791. — M. Š. Milošević: Bokeljski jedrenjaci od 1710. do 1730. godine. GPMK, 10(1962) str. 116–117, 125, 128, 140, 142. — M. Montani: Pomorstvo Perasta u portretima brodova. Pomorski zbornik, 2. Zagreb 1962, 1878. — M. Bošković: Herojski podvizi bokeljskih pomoraca – Dobrota. GPMK, 13(1965) str. 185. — M. Š. Milošević: Bokeljske tartane XVIII stoljeća. Ibid., str. 33. — Isti: Bokeljski brigantini i brikovi. Ibid., 14(1966) str. 60, 76. — J. Martinović: Propadanje bokeljskih jedrenjaka duge plovidbe od 1852–1902. godine. Ibid., str. 161, 168, 171, 174. — Isti: Propadanje bokeljskih jedrenjaka duge plovidbe od 1852–1902. godine. Ibid., 15(1967) str. 137–139. — V. Uljarević: Popis umrlih pomorskih kapetana sa područja Boke kotorske za vrijeme 1850–1870. godine. Ibid., 17(1969) str. 205. — M. J. Đorđević: Bokelji – kapetani u jugoslavenskom rečnom brodarstvu 1862–1962 godine. Ibid., 18(1970) str. 171–172. — A. Tomić: Stradanje dobrotskih pomoraca i brodova od 1749. do 1902. godine. Ibid., 22(1974) str. 146–148, 150, 153, 155–156. — Isti: Stara dobrotska bratstva i njihov doprinos pomorstvu od početka XVIII stoljeća do danas. Ibid., 23(1975) str. 110–112. — Isti: Dobrotski jedrenjaci u XVIII stoljeću. Ibid., 26(1978) str. 73–79. — Isti: Crkva Sv. Eustahija u Dobroti: hram pomoraca. Ibid., 27–28(1979–80) str. 89, 91, 100. — N. Čolak: Regesti marittimi croati, 1–2. Padova 1985–1993. — A. Tomić: Pomorstvo Dobrote na portretima brodova. GPMK, 34(1986) str. 89, 93, 96, 99–100. — Isti: Dobrotski jedrenjaci u XIX stoljeću (prema novim podacima). Ibid., str. 108. — G. Brajković: Najstarija slika broda u zbirci na otoku Gospe od Škrpjela. Ibid., 35–36(1987–88) str. 59. — A. Tomić: Dobrotski pomorci zaslužni za izgradnju i opremu crkve Sv. Mateja u Dobroti. Ibid., 39–40(1991–92) str. 113, 120. — Isti: Dobrotski pomorci zaslužni za izgradnju i opremu crkve Sv. Eustahije u Dobroti. Ibid., str. 147–148. — Isti: Popis kuća Dobrote 1839–1846. godine. Ibid., 41–42(1993–94) str. 202–205. — P. Butorac: Razvitak i ustroj peraške općine. Perast 1998. — Isti: Kulturna povijest grada Perasta. Perast 1999. — A. Tomić: Stara dobrotska bratstva i njihov doprinos pomorstvu od početka XVIII stoljeća do danas. GPMK, 47–49(1999 –2001) str. 104, 109. — L. Čoralić: Iz prošlosti Boke: Dobrotski rodovi i Bratovština sv. Jurja i Tripuna u Mlecima (od XVII. do početka XIX. st.). Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 42(2000) str. 222. — M. Milošević: Pomorski trgovci, ratnici i mecene. Beograd—Podgorica 2003. — A. Tomić: Dobrota i njene ključne historijske i kulturne karakteristike. GPMK, 52(2004) str. 51, 54, 56–57, 59–60, 89–90, 98 –102, 105, 110, 113, 118, 120–121, 128–129, 151–152, 155, 157, 231–234. — Vicko. — D. Farlati i G. Coleti: Illyricum sacrum, 6. Venetiis 1800, 405. — R. Ritzler i P. Sefrin: Hierarchia catholica medii et recentioris aevi, 6. Patavii 1958, 189. — P. Butorac: Opatija Sv. Jurja kod Perasta. Perast 1999, 75. — V. Lupis: Iznova o korčulanskoj sakralnoj baštini. Godišnjak grada Korčule, 5(2000) str. 118–127. — B. Baničević: Korčulanska biskupija (1300.–1830.). Split 2003. — Petar Stijepov. — M. Milošević: Nekoliko arhivskih podataka o slikaru Marku Radoničiću iz Dobrote. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1961, 13, str. 288. — A. Horvat, R. Matejčić i K. Prijatelj: Barok u Hrvatskoj. Zagreb 1982, 844. — M. Milošević: Petar Kosović slikar 18. stoljeća iz Dobrote. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1986–87, 26, str. 491–501. — Gracija Markov. — L. Čoralić: U gradu svetoga Marka. Zagreb 2001.[2]

Izvori


Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK
http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10212
koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.


  1. Priredio Martinović, Jovan J.; Dvanaest peraških kazada, Hrvatski glasnik, Kotor, Broj 110, Lipanj 2014., str. 82
  2. 2,0 2,1 Hrvatski biografski leksikon Lovorka Čoralić: Kosović, LZMK, Zagreb, 2009. (pristupljeno 17. rujna 2016.)
Sadržaj