Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Komlov

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Komlov[1][2](mađ. Komló, nje. Kumlau) je grad u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 46,55 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se podno središnjih sjevernih obronaka gore Mečeka (mađ. Mecsek), na 46°12' sjeverne zemljopisne širine i 18°16' istočne zemljopisne dužine, na 270 m nadmorske visine. S druge strane Mečeka se nalazi Pečuh.

Upravna organizacija

Upravno je središte komlovske mikroregije u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7300.

Povijest

Ovo nekadašnje selo je postalo planskim rudarskim gradom za vrijeme socijalizma.

Komlov je bio drugo po veličini rudarsko središte u Mađarskoj poslije Tatabánye. Nakon što su brojni rudnici ugljena zatvoreni 1990-ih godina 20. stoljeća, Komlov se suočio sa velikom recesijom, jer je tim zatvaranjima bila ugašena glavna komlovska gospodarska grana o kojoj su ovisile sve ostale gospodarske djelatnosti u tom gradu. Posljedica toga je da Komlov i u današnjici ima veliki postotak nezaposlenih.

1951. godine je dobilo status grada. 1954. godine su mu upravno pripojena sela Kisbattyán, Mecsekfalu i Mecsekjánosi, a 1958. godine i Manfa, koja je upravnom reorganizacijom 1992. godine ponovno osamostaljena[3].

Promet

Iz Komlova vodi prema ostatku Mađarske željeznička prometnica Dumvar – Komlov.

Stanovništvo

U Komlovu živi 26.465 stanovnika (2005.)

Narodnosni sastav:

Vjerski sastav:

  • rimokatolici 46,8%
  • grkokatolici 0,4%
  • kalvinisti 5,7%
  • luterani 1,2%
  • pripadaju drugim vjerskim zajednicama i vjernici su 1%
  • ne pripadaju crkvenoj zajednici ali su vjernici 34,4%
  • nepoznato, bez podataka 10,5%

U Komlovu djeluje nekoliko manjinskih samouprava: grčka, hrvatska, njemačka, romska i ukrajinska.

Hrvati u Komlovu

U Komlovu djeluje Hrvatska manjinska samouprava[2]. Utemeljena je 1998. godine, a okuplja oko sebe "građane hrvatskog podrijetla i korijena".

Zaslugom ove samouprave su Valpovo i Komlov:

  • uspostavili odnose bliskog prijateljstva (posebice između vatrogasnih i športskih društava te umirovljeničkih klubova, a planira se i veze među školama)
  • planira se i mjesto za nastavu hrvatskog jezika u Komlovu.

Zaslugom ove samouprave je u Komlovu utemeljen je i mješoviti pjevački zbor "Bijela ruža", a i hrvatska folklorna društva sudjeluju u gradskoj manifestaciji Dani grada Komlova[4].

Šport

Iz Komlova je nogometni klub Komlói Bányász, koji je dvaput bio sudionikom završnice mađarskog kupa, 1970. i 1973./74. Oba puta je izgubio od Ferencvárosa. Jednom je sudjelovao u Kupu pobjednika kupova, u sezoni 1971./72., kad je ispao u 1. kolu od jugoslavenskog predstavnika, beogradske Crvene zvezde.

Gradovi prijatelji

Izvori

  1. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Mađarskoj, Folia onomastica croatica. 14, 2005.
  2. 2,0 2,1 2,2 Hrvatski glasnik, br. 37/2005. Krug prijateljstva Komlov-Valpovo, str. 6., 15. rujna 2005.
  3. Mađarski središnji statistički ured
  4. Hrvatski glasnik, br. 30/2005. , str. 5., 28. srpnja 2005.

Vanjske poveznice