Kolonijalni koledži (engleski: Colonial colleges) predstavljaju devet visokoobrazovnih institucija prvih Trinaest američkih kolonija, prije ostvarivanja američke neovisnosti i suvereniteta u Američkom ratu za neovisnost.[1] U američkoj povijesnoj misli smatraju se prvim američkim koledžima, temeljem američkog visokoškolskog obrazovanja.[2] Sedam od njih devet pripadaju športskom udruženju zvanom Liga bršljana, dok su druga dva sveučilišta javna i ne pripadaju nikakvim udruženjima.
Koledži su odigrali važnu ulogu u burnijim dijelovima američke povijesti, posebno u vrijeme Građanskog, Prvog svjetskog, Drugog svjetskog i hladnog rata.[1]
Kolonijalne koledže čine:[1]
- Harvardovo sveučilište (osnovano 1636., prvi diplomanti 1642.)[3]
- Koledž Williama i Mary (osnovan 1693., prvi diplomanti 1694.)[4]
- Sveučilište Yale (osnovano 1701., prvi diplomanti 1702. i 1703.)[5]
- Svečilište Princeton (osnovano 1746., prvi dilpomanti 1747.)[6]
- Sveučilište Columbia (osnovano 1754., prvi diplomanti 1754.)[7]
- Sveučilište u Pennsylvaniji (osnovano 1755., prvi diplomanti 1755.)[8]
- Sveučilište Brown (osnovano 1764., prvi diplomanti 1765.)[9]
- Sveučilište Rutgers (osnovano 1766., prvi diplomanti 1771.)[10]
- Koledž Dartmouth (osnovan 1769. , prvi diplomanti 1771.)[11]
Druge pretkolonijalne visokoškolske ustanove:
- Moravski koledž (osnovan 1742.)
- Sveučilište Delaware (osnovano 1743.)
- Svečilište Washington i Lee (osnovano 1743.)
- Charlestonski koledž (osnovan 1770.)
- Sveučilište u Pittsburghu (osnovano 1787.)
- Salemski koledž (osnovan 1772.)
- Dickinsonov koledž (osnovan 1773., prvi diplomanti 1783.)
- Koledž Hampden–Sydney (osnovan 1775., prvi diplomanti 1783.)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 (engl.) Sveučilišne knjižnice - Državno sveučilište Ball, Stoeckel, Althea: Predsjednici, profesori i politika: kolonijalni koledži i Američka revolucija, Conspectus of History, 1 (3), str. 45.
- ↑ (engl.) Bartleby.com, XXIII. Obrazovanje: Kolonijalni koledži, Cambridgeova povijest engleskog jezika i američke povijesti, izdanje XVII, Later National Literature, drugi dio
- ↑ (engl.) Pismohrana Harvardovog sveučilišta, Thomas Dudley: Povelja predsjednika i sinova osnivača Sveučilišta 1650. (pristupljeno 12. studenog 2016.)
- ↑ (engl.) Hall, David D., Cultures of Print: Essays in the History of the Book, Univerty of Massachusetts Press, 1996., str 131
- ↑ (engl.) Sveučilište Yale, nepotpisano: Osnivanje, upravljanje i povijesni dokumenti (pristupljeno 12. studenog 2016.)
- ↑ (engl.) Archive.org, Sveučilište Princeton: Charters and by-laws of the trustees...and the rules of order of the board, Princeton University Press, 1906., 82 str.
- ↑ (engl.) Johnson, Samuel, Samuel Johnson, 'President of King's College; His Career and Writings, Herbert i Carol Schneider (urednici), New York: Columbia University Press, 1929., 4. izdanje, str. 244 i 246
- ↑ (engl.) Pismohrana Sveučilišta u Pensylvaniji, Povelja o osnivanju Sveučilišta (PDF format), 1791., str. 1-7 (pristupljeno 12. studenog 2016.)
- ↑ (engl.) Hoeveler, David J., Creating the American Mind: Intellect and Politics in the Colonial Colleges, Rowman & Littlefield, 2007., str. 192
- ↑ (engl.) Archive.org, nepotpisano: Sveučilište Rutgers: Proslava 150. obljetnice osnutka kao Kraljevskog koledža, 1766-1916, svibanj 1917., str. 66
- ↑ (engl.) Knjižnica koledža Dartmouth, Povelja koledža Dartmouth (pristupljeno 12. studenog 2016.)