Toggle menu
242,5 tis.
116
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Klonska sjemenska plantaža

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Klonska sjemenska plantaža je plantažna kultura genetski superiornih stabala. U nasadu su tako uređeni i smješteni za omogućiti intenzivna i obilna proizvodnja genetski superiornog sjemena.[1]

Osnivaju s rametama najboljih jedinki selekcionirane populacije, radi proizvodnje genetski kvalitetnog reprodukcijskog materijala u kategoriji “kvalificiran”.[2]

U Hrvatskoj su takve plantaže Kosovac (hrasta lužnjaka), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Novoj Gradiški, Petkovac (hrasta lužnjaka - Quercus robur L.), Lug (crnog bora - Pinus nigra J. F. Arnold) u GJ[3], Novoselci (hrasta kitnjaka) i dr. Ukupno ih je 2007. bilo 15: Pinus sylvestris - 2, Pinus nigra - 2, Larix europea - 2, Quercus robur - 4, Tilia cordata - 1, Alnus glutinosa - 2, Fraxinus angustifolia - 1, Prunus avium - 1.[4] 2007. je osnovana klonska sjemenska plantaža poljskog jasena u Čazmi na području UŠP Bjelovar.[5] Na proljeće 2007. osnovana je klonska sjemenska plantaža poljskog jasena (GJ KSP Pleščice II) na bivšoj obradivoj površini (oranici) i površine je 28,27 ha, nasuprot osnivačkoj od 7,3 ha.[6][7] 2001. je osnovana klonska sjemenska plantaža divlje trešnje veličine je 3 ha s ukupno 27 klonova sa 517 cijepova, te se i dalje nadopunjuje (UŠP Zagreb, Šumarija Kutina).[4]

U Hrvatskoj se klonske sjemenske plantaže podiže jurve nekoliko desetljeća. Razlog je bio prije svega u znanstvene svrhe radi stjecanja iskustva. Osnivane su kao pokusne sjemenske plantaže na malim površinama. Uglavnom su to bile četinjače, a manje listače. Novije se plantaže utemeljivalo od 1996. do 2006. na većim površinama (od 15 ha do preko 20 ha). Osnovane su plantaže hrasta lužnjaka, poljskog jasena i divlje trešnje, a namjerava se osnivanje plantaža kasnog hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i crnog bora.[4]

Vidi

Izvori

  1. Littvay, Tibor ; Peric, Zlatko: Stete od voluharica u klonskoj sjemenskoj plantazi obicnog bora (Pinus sylvestris L.) (CROSBI ID 478451). CroRIS. Pristupljeno 22. studenoga 2025.
  2. Sara Jurčević: Klonska sjemenska plantaža poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Novoj Gradiški . Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb. Dabar. 2015. Pristupljeno 22. studenoga 2025.
  3. Gospodarskoj jedinici.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača. Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528.
  5. Ivan Andrić: Fenološka svojstva listanja poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u klonskoj sjemenskoj plantaži . Academia.edu. Šumarski list, 2016. doi. Pristupljeno 22. studenoga 2025.
  6. Rješenje PGS sjemenskim objektom - klonskom sjemenskom plantažom hrasta lužnjaka u GJ Petkovac. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. 26. studenoga 2021. Pristupljeno 22. studenoga 2025.
  7. Rješenje PGS sjemenskim objektom - klonskom sjemenskom plantažom poljskog jasena u GJ KSP Plescice II.pdf. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. 22. studenoga 2021. Pristupljeno 22. studenoga 2025.