Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Klonidin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Klonidin

Klonidin je najpoznatiji centralni antiadrenergik koji se rabi kao antihipertenziv.

Djelovanje

On aktivira alfa-2-adrenergičke receptore na presinaptičkim neuronima u mozgu, a manjim dijelom i na periferiji tako da dolazi do blokade simpatičkog tonusa u krvnim žilama što uzrokuje širenje krvnih žila i pad tlaka. Osim toga, klonidin blokira imidazolinske receptore u mozgu što također prouzroči blokadu simpatičkog tonusa krvnih žila. Na kliničkoj razini klonidin smanjuje udarni volumen i frekvenciju srca.

Ukupni periferni otpor smanjuje se u stojećem, ali ne i u ležećem položaju. Čini se, prema tome, da klonidin primarno koči povećanu aktivnost simpatičkog sustava te da je klonidin samo parcijalni agonist (tj. agonist-antagonist) alfa receptora. To znači da podražuje alfa receptore, ali manje od noradrenalina, pa učinak klonidina ovisi o izbijanju središnjih noradrenergičkih neurona. Budući da se o središnjoj adrenergičkoj regulaciji krvnog tlaka za sada zna razmjerno malo i učinke klonidina često je teško objasniti. Umjereno se smanjuje lučenje renina.

Primjena

Klonidin se daje u obliku tableta ili u obliku injekcija. Ako se daje u obliku injekcija najprije dolazi do prolaznog porasta krvnog tlaka. Postoje pripravci klonidina koji djeluju i transdermalno (nalijepe se na kožu), te djeluju do sedam dana. Nakon dužeg davanja mogu se pojaviti različite lokalne kožne reakcije koje se pojavljuju u do 20% pacijenata.

Osim kao antihipertenziv, klonidin se rabi u liječenju sindroma ustezanja pri opioidnom tipu ovisnosti, a pokušava se i njegova uporaba pri odvikavanju od pušenja. Pri tome je najznačajnije da klonidin ublažava pretjeranu aktivnost simpatikusa koja prati posebno sindrom ustezanja kod opioida.

Nuspojave

Najčešće nuspojave (do 50% pacijenata) jesu suhoća usta i sedacija, probavni poremećaji i impotencija, a, iako rijetko, može nastati i depresija. Nuspojave se s vremenom smanjuju, ali oko 10% bolesnika zbog njih ne može nastaviti uzimanje lijeka. Lijek se ne daje depresivnim pacijentima.

Zbog razvoja hiposenzitivnosti receptora nagli prekid liječenja klonidinom može izazvati hipertenzivne krize, koje u bolesnika koji su duže rabili velike doze klonidina mogu biti i pogubne. Stoga dozu klonidina treba postupno snižavati i zamijeniti ga drugim antihipertenzivom. Ako, pak, pacijent zaboravi uzeti jednu ili dvije doze klonidina nastaju nervoza, tahikardija, glavobolja i znojenje.

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica uglasog portala farmakologija.com (http://farmakologija.com).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Farmakologija.com.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.