Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Klinci (Luštica)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Script error: No such module "Dodaj infookvir".

Selo Klinci, panorama

<mapframe latitude="42.422189" longitude="18.564835" zoom="11" width="220" height="200" align="right" />Selo Klinci jedno je od naseljenih mjesta na Luštici, najvećem crnogorskom poluotoku koje se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaljev. Dvije trećine poluotoka, pa tako i selo Klinci, administrativno pripada Općini Herceg Novome.

Klinci se nalaze na nadmorskoj visini od 180 metara. Riječ je o selu razbijenog tipa i sastoji se od dva zaseoka. Selo dominira nad čitavim područjem pružajući impresivan vidik na otvoreno more, uz panoramu Radovanića, uvale Žanjic, otoka Mamule, ulaza u Bokokotorski zaljev i zaleđe Herceg Novog.

Selo Klinci i okolina predstavljaju snažan kontrast pitomog mediteranskog i grubog krškog krajobraza.

Pretpostavlja se da je selo nastalo još u 15. stoljeću, a da je ime dobilo po prezimenu prve naseljene obitelji – Klinčić, koja se spominje i u spisima Kotorskog arhiva. "Postanak sela se gubi u nedoglednoj prošlosti. Neka od današnjih plemena se spominju u "Općoj čitulji luštičkoj", koja se čuva u manastiru Savini, a napisana je na početku 18. stoljeća" - piše Sava Nakićenović.

U selu Klinci živi danas pedesetak mještana ili 8 stalno naseljenih obitelji - Kaluđerovići, Radovići, Popovići - u oko 15 stambenih kuća.

Obitelji se pretežno bave turizmom, poljoprivredom, a preci su bili mahom pomorci.

U ovom kroz prethodna stoljeća dobro razvijenom selu otvorena je prva luštička osnovna škola na narodnom jeziku, 1878. godine.

Prirodni svijet

Klinci su mjesto mediteranskih kultura, masline, nara, lovora.

Turizam i gospodarstvo

Stanovnici Klinaca kroz povijest su se bavili pomorstvom, kao i poljoprivredom.

Danas se bave etno-turizmom i proizvodnjom domaće hrane. Za selo, kao i za Lušticu, karakteristični su sir, pršut i maslinovo ulje.

Klinci Village Resort je hotelski kompleks na imanju obitelji Kaluđerović, sagrađenom u 18. stoljeću, koje se sastoji od nekoliko objekata: hotela, muzeja, konobe, sušare za meso, magazina za čuvanje vina i maslinovog ulja, dva bazena, dva seoska trga i tri ulice.

Arhitektura

Arhitektura Klinaca karakteristična je za Lušticu. Pokućstvo koje se u domovima u tom selu nalazi donošeno je stoljećima iz svih krajeva svijeta kamo su vični luštički pomorci išli, pa su ove kuće pravi mali etno-muzeji s vrijednim kolekcijama, od portreta predaka pomoraca do egzotičnih predmeta s drugog kraja svijeta.

Spomenici

Pet je hramova u ovom pitomom mjestu koji su posvećeni svetom arkanđelu Mihovilu, svetom Savi, svetom Pantelejmonu, svetom Tripunu i svetom Haritonu ispovjedniku.

Crkva svetog arkanđela Mihaela sazidana je 1670. godine, a natpis s ikonostasa otkriva da je on rad Rafaila Zografa iz 18. stoljeća.

U crkvi se nalazi Triod, u kome se spominje 'Stefan od grada Skadra', odnosno Stefan Skadarnik - tiskar iz 16. stoljeća, kao i Zbornik kojeg je napisao erdeljski mitropolit Genadije 1580. godine. Ovdje se stoljećima čuva i nekoliko ručnih križeva, srebrnih s drvenim minijaturama, donijetih iz Jeruzalema.

Crkva sv. Tripuna u Klincima, jedna od najzanimljivijih luštičkih crkava. Nalazi se na prirodnom uzvišenju s koga se otvara pogled na more i unutarnji dio Bokokotorskog zaljeva. Skromna je po izgledu i proporcijama, jednobrodna. Početkom 20. stoljeća obnovio je Rade Kaluđerović iz Klinaca. 1953. djelomično je očišćen ostatak crkvene freske.

Od identificiranih arheoloških nalazišta (prema navodima iz knjige '22 sage o Herceg Novom' Lazara Seferovića) vrijedi spomenuti antičke nalaze obala, te gomile i gradine iz prapovijesti i ranog srednjeg vijeka.

Galerija