Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kapelica sv. Marije Formoze u Puli

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Koordinate: 44°52′4.81″ N 13°50′36.81″ E

Kapelica sv. Marije Formoze

Kapelica sv. Marije Formoze u Puli pripadala je ranokršćanskoj bazilici sv. Marije Formoze koja je bila dio sklopa benediktinske opatije podignute u drugoj polovici 6. stoljeća zahvaljujući ravenskom nadbiskupu Maksimijanu, porijeklom iz istarskog grada Rovinja.

Bazilika sv. Marije Formoze (ili od Canetta) je bila duga 32 m, a široka 19 m, a pretpostavlja se da su na njezinom mjestu prethodno bile ruševine Minervinog hrama. Po zapisima iz ovog i kasnijeg razdoblja može se zaključiti da je bazilika bila izuzetno raskošna. Na ukrašavanju su radili čak carigradski majstori. U crkvi su bili mramorni stupovi, mramorni reljefi, freske, podni mozaici. Jedan zapis iz 16. stoljeća govori o kamenom sarkofagu nekog biskupa u memorijalnoj kapeli pa se također pretpostavlja da su kapele u to vrijeme imale ulogu mauzoleja.

Trobrodna bazilika imala je dvije bočne kapele križnog oblika, potpuno simetrične, a koje su se nalazile uz svetište. Od dviju kapela južna je sačuvana do danas, a sjeverna je dobrim dijelom ugrađena u susjedne stambene zgrade. Sjeverni zid bazilike danas je vidljiv kao ogradni zid susjednog vrta, na čijem je mjestu vjerojatno bila Benediktinska opatija. Postojao je i zvonik koji se danas, ako je išta ostalo od njega, nalazi ispod susjednih zgrada.

Već u 13. stoljeću crkva je toliko zapuštena i okružena močvarom te je nazvana crkvom sv. Marije od Trstike. Nakon niza nedaća i teških oštećenja u ratu Pule s Venecijom 1243., bazilika je krajem 16. stoljeća u ruševnom stanju. Iz opisa Pietra Kandlera doznajemo da su 1847., osim danas sačuvane kapele, bili još vidljivi dijelovi apside i perimetralnih zidova.

Iako je stilski identična ostalim ravenskim crkvama iz tog doba, razlikuje se prema korištenom građevinskom materijalu. Naime, za njezinu je gradnju korišten kamen, a ne opeka. Pod i zidovi Kapele bili su ukrašeni mozaicima, čiji se ostaci danas čuvaju u prostorima Arheološkog muzeja Istre. Zbog svojih dimenzija i načina gradnje, kao i potpune očuvanosti, Kapela pripada spomenicima od izuzetne arhitektonske vrijednosti.

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: kapela sv. Marije Formoze u Puli