Jurica Gizdić (Split, 31. siječnja 1965. — 16. studenoga 2025.), hrvatski športski povjesničar, dužnosnik i publicist.[1] Podrijetlom iz Rupotine. Unuk je osnivača i prvog predsjednika Uskoka iz Klisa. [2]
Životopis
Rodio se je u Splitu 1965. godine. Područje njegova istraživačkog rada jest povijest športa u Dalmaciji. Aktivan djelatnik u županijskome nogometnome savezu i NSH-u te višegodišnji tajnik kliškog Uskoka.[1] Potpredsjednik Hrvatskog društva za povijest športa na razini cijele Hrvatske.[3] Na glasu kao Hajdukov kroničar. Vrlo aktivan na polju istraživanja povijesti športa s naglaskom na Hrvatski olimpijski odbor i splitskog Hajduka.[4]
Hajdukovim je službenim kroničarem od 1998. godine. O Hajduku je objavio 24 knjige. U svojstvu kroničara je dosta učinio po pitanju jačanja odnosa Hajduka i francuskog veleposlanstva u Zagrebu i s francuskim konzulatom u Splitu. Mnogo je puta organizirao dolaske francuskih veleposlanika i inih dužnosnika u posjetu Hajduku.[2]
Bio je športskim dužnosnikom. U više je mandata bio predsjednikom Komisije za izdavačku djelatnost Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije, potpredsjednikom i predsjednikom Komisije za povijest sporta i izdavačku djelatnost Hrvatskog nogometnog saveza, članom predsjedništva Hrvatskog društva za povijest sporta čijim je potpredsjednikom bio od 2010. do smrti. Dugo je godina obnašao dužnost odbornika UO Udruge za osnivanje muzeja športa u Splitu, od osnutka 2007. godine, aktivno promičući važnost uloge i otvaranje Kuće slave splitskog športa. Bio je članom Komisije za povijest sporta Splitskog saveza športova. Bio je odbornikom Organizacijskog odbora Kongresa svjetskih športskih povjesničara održanog u Splitu 2015. godine, nastupivši i kao predavač.[2]
Za HOO i po HOO-vim kriterijima sabrao je podatke o svim hrvatskim olimpijcima, športskim dužnosnicima, trenerima i sudcima koji su djelovali u bivšoj Jugoslaviji, napravivši sukcesiju hrvatskog športa od jugoslavenskog, objavivši sve hrvatske u brojnim knjigama.[2]
Kao vlasnik bogate zbirke športskih fotografija i inih raznih artefakata (novina, časopisa, revija...), organizirao je nekoliko izložba u solinskom Domu kulture i Kulturnom centru u Visu.[2]
Iznenada je umro 16. studenoga 2025. u 60. godini.[2]
Djela
U opusu mu prevladavaju monografije nogometnih klubova, [1] do listopada 2025. napisao je 93 knjige, najviše njih je o Hajduku, a potom o Hrvatskom olimpijskom odboru[4], a iza njih brojnošću slijede djela na temu opće športske povijesti u Dalmaciji. [1]
Nagrade i priznanja
- 2006.: osobna Nagrada Grada Solina
- 2007.: osobna Nagrada Splitsko-dalmatinske županije
- 2015.: godišnja Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
- 2016.: Posebno priznanje HOO-a, za osobit doprinos hrvatskoj športskoj publicistici
- 2025.: Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara, za dugogodišnji predani publicistički rad na području nacionalne sportske povijesti, te osobiti doprinos istraživanju modernog hrvatskog olimpizma[4]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Gizdić, Jurica. Nogometni leksikon (2004), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 9.10.2025. <https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gizdic-jurica>.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Hajduk.hr: Adio, dobri naš Jure!. HNK Hajduk Split. 16. studenoga 2025. Pristupljeno 17. studenoga 2025.
- ↑ Objavljena knjiga "Osnutak HNK Hajduk", potpredsjednik Gizdić uskoro će - "Doživjeti stotu" . Hrvatsko drštvo za povijest športa. 13. veljače 2025. Arhivirano 9. listopada 2025. Pristupljeno 9. listopada 2025.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 H.S.: Jurica Gizdić odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara. 8. listopada 2025. Pristupljeno 9. listopada 2025.