Jupiter (mitologija)
Jupiter | |
Bog neba, svjetla, zaštitnik pravde, istine i ćudoređa | |
član Kapitolijske trijade | |
Statua Jupitera | |
Druga imena | Iuppiter, Diespiter |
Boravište | Rim |
Simbol | munja, orao |
Centar kulta | hram na Kapitoliju |
Suprug(a) | Junona |
Roditelji | Saturn, Ops |
Braća i sestre | Junona, Neptun, Pluton, Cerera, Vesta |
Djeca | Mars, Vulkan, Apolon, Bakho, Merkur, Minerva, Belona, Juventas, Dijana, Herkul, |
Svetkovine | Ludi Romani (13. rujna) Ludi Plebeii (4.-17. studenoga) |
Ekvivalent | Zeus |
Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.
Karakteristike[uredi | uredi kôd]
Jupiter je bog svjetla. On šalje grmljavinu i munju, zaštitnik je pravde, istine, ćudoređa, vojsku zaustavlja u bijegu i dosuđuje joj pobjedu. U povijesno je doba Jupiter Optimus Maximus glavno božanstvo Rima. Najstariji hram rimskog državnog kulta na kapitoliju posvećen je Jupiteru, Junoni i Minervi; u njemu je senat donosio odluke o objavljivanju rata, tu su se potpisivali međunarodni ugovori i vojskovođe prinosili žrtve, a pobjednički su imperatori na povratku u Rim u trijumfalnoj povorci najprije polazili u Jupiterov hram. Po Rimskom Carstvu podizani su mnogi hramovi u čast Jupitera (najčešće na brežuljcima) koji su predstavljali simbol rimske moći. U čast Jupiteru priređivale su se svake godine u rujnu ludi Romani. U carsko doba često ga u kultu identificiraju s različitim, stranim, osobito orijentalnim bogovima (Jupiter Optimus Maximus Serapis, Sabazios, Dolichenus i dr.).
Jupiterovi epiteti[uredi | uredi kôd]
Jupiter-Amon (Jupiter i egipatski bog Amon zajedno)
Jupiter Caelestis ("nebeski")
Jupiter Fulgurator ("od munja")
Jupiter Laterius ("bog Latina")
Jupiter Lucetius ("od svjetlosti")
Jupiter Victor ("Jupiter pobjednik")
Jupiter Optimus Maximus ("najbolji i najveći")
Jupiter Poeninus (Jupiter je tako štovan u Alpama)
Jupiter Uxellinus (Jupiter, bog planina).