| Jozo Penava | |
|---|---|
| Rođen/a | 26. svibnja 1909. |
| Umro/umrla | Sarajevo, 17. siječnja 1987. |
| Žanr/ovi | folk, sevdalinke |
| Zanimanje | glazbenik, skladatelj, aranžer, producent, vokalni i instrumentalnti interpretator |
| Djelatno razdoblje | 1939. - 1987. |
| Nagrade | |
| Estradna nagrada BiH, tri Zlatne spomen-plakete RTS-a, Orden rada sa srebrenim vjencem, Spomen diploma za stvaralački i aktivni rad koju dodjeljuje udruženje kompozitora SRBiH, Orden rada za zlatnim vjencem, Estradna nagrada Jugoslavije, Spomen plaketa grada Sarajeva | |
Jozo Penava (Palež kod Kiseljaka, 26. svibnja 1909. – Sarajevo, 17. siječnja 1987.) je bio bosansko-hercegovački muzički producent, skladatelj, aranžer, vokalni i instrumentalni interpretator iz Bosne i Hercegovine. Mnogo je pridonio kvalitetnoj narodnoj pjesmi, posebno sevdalinki i takozvanim „novokomponiranim narodnim pjesmama“ koje je radio na elementima folklornog nasljeđa srednjeg Balkana. Nesumnjivo je najznačajniji i najproduktivniji bosanskohercegovački stvaratelj. Rođen je u Paležu kod Kiseljaka u obitelji bosanskih Hrvata. Kao mladić učio je za pekara. Zanat je izučio kao vrlo mlad, ali ga rano ustajanje i rad na visokim temperaturama nikada nisu privlačili.[1] Strast prema glazbi bila je jača. Nakon što je odslužio vojsku u Somboru 1939. godine nastale su njegove prve pjesme: "Sa prozora" i "U baštici, kraj bijele ružice". Upisao je glazbenu školu gdje je stekao glazbena znanja. Jedan je od osnivača „Radio Sarajeva“ nakon drugog svjetskog rata. Penava je vodio je Tamburaški orkestar Radio Sarajeva više od dvadeset godina.
Neki od najvećih pjevača narodne glazbe svih vremena pjevali su Penavine pjesme, među kojima su: Safet Isović, Zaim Imamović, Nada Mamula, Nedžad Salković, Vida Pavlović, Silvana Armenulić, Meho Puzić, Beba Selimović, Nedjeljko Bilkić, Zehra Deović, Himzo Polovina, Zori Dubljević i mnogim drugim, kojima je bio i korepetitor. Jozo Penava bio je i glazbeni pedagog. Potaknut uspjehom Penavinih, Petkovićevih i Imamovićevih autorskih radova, i drugi su glazbenici skladali sevdalnike, poput Ismeta Alajbegovića Šerbe. Skladao je preko pet desetljeća. Napisao je i skladao oko 300 pjesama.[1] Ostavio je impozantan broj instrumentalnih kompozicija i kola. Najproduktivniji je i najvažniji skladatelj sevdaha svog vremena. Mnogi će reći da je bio najbosanskiji autor. Opjevao je Sarajevo sa svih strana, pjevao je o cijeloj Bosni i Hercegovini, o njenim rijekama, šumama, izvorima, običajima. Nekoliko je desetina kvalitetnih i toliko uneseno u tradicionalno pjevanje i glazbu da samo najupućeniji povezuju te pjesme s Jozom Penavom.[1] Prva pjesma za Safeta Isovića bila je Penavina „Sjetuje me majka“. Penava je autor je legendarne “Bosno moja poharana”, koju je napisao 1946. godine. Safet Isović joj je 1994. dopisao četvrtu strofu a pjesma je postala još popularnija nego kad je napisana. Dobitnik je najviših državnih i umjetničkih priznanja: Estradna nagrada BiH, tri Zlatne spomen-plakete RTS-a, Orden rada sa srebrenim vjencem, Spomen diploma za stvaralački i aktivni rad koju dodjeljuje udruženje skladatelja SRBiH, Orden rada za zlatnim vjencem, Estradna nagrada Jugoslavije, Spomen plaketa grada Sarajeva i dr.
Poznate Penavine pjesme su:
- „Sve behara i sve cvjeta“
- „Sjetuje me majka“
- „Cvati ružo moja“
- “Sarajevo, behara ti tvoga”
- “Sjajni mjesec na Trebević sjeo”
- “Gledala sam sa prozora”
- “Na mezaru majka plače i nišane ljubi”
- “Golube poleti”
- “Pokraj kuće male”
- “Sarajčice hajdemo”
- “Pjesma Kiseljaku”
- “Ismihana dušo moja”
- “Mene moja zaklinjala majka”
- “Ja prošetah čaršijom”
- “Mene moja majka gleda sa čardaka”
- “Na teferič pošla nana”
- “Moj konjiću mili”
- “Čija li je ono djevojka”
- “Jesen ide jabuke i kruške zriju”
- “Već godina dana evo”
Izvor
Vanjske poveznice
- Pečat Ratko Dmitrović: Znaju li Hrvati ko je Jozo Penava