Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Josip Kodl

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Josip Maria Kodl (Zdice, Češka, 1887.Split, 1971.), češko-hrvatski arhitekt, veslač i športski djelatnik[1][2]

Životopis

Rodio se je u Zdicama kod Praga u obitelji koja je njegovala sklonost graditeljstvu, ali i duh tjelovježbe i športa. Studirao je na Češkoj visokoj tehničkoj školi. Tijekom studija upoznao je splitske studente. Među njima bili su Fabjan Kaliterna, Lovro Krstulović i Mihovil Kargotić, s kojima se sprijateljio i po struci i po športu. Kaliterna je nagovorio Kodla doći u Split. Kodlu se svidjelo u Splitu te se je doselio za stalno. Zaposlio se je na Tehničko-građevnom odjeljenju splitske općine i oženio Šibenčanku. U međuratnom je razdoblju u Splitu izgrađeno relativno malo javnih objekata modernog arhitektonskog koncepta, a Kodl je pridonio tom opusu. Splitskoj je arhitekturi pridonio unijevši u dah avangarde, funkcionalizma i kubizma, otkrio modernizam. Može se reči da je obogatio Split vrijednim slojem povijesne arhitekture. Bio je jedini predstavnik moderne arhitekture u Splitu do 1930-ih. Protivio se ikakvom spoju stare i nove arhitekture, što je prenio u svoje radove. Premda protivan mnogim novotarijama, Split je prihvaćao njegov arhitektonski izričaj kao jezik novog vremena. Arhitektonske postavke koje je zastupao su: armiranobetonska konstrukcija, žbuka, ravni krov, kubističko oblikovanje, kolorizam. Iz tog vremena poznati su hotela Ambasador (1937.), Gusarov dom na Matejušci (1927.), zgrada Akvarija na Marjanu (1928.), zgrada Osnovne škole Manuš-Dobri (1930.), zgrada Meteorološke postaje na Marjanu i dr. Upustio se i u regulacijsko planiranje grada Splita. Na međunarodnom je natječaju 1923./1924., osmislio smjestiti trgovačku luku u poljudsku uvalu, zapadnu obalu namijenio je promenadi, a glavnu kolnu prometnicu s Gradskom lukom na novoformiranom tunelu iznad željezničke pruge. Kodl nije zapustio ni svoju športsku strast. Kao strastveni veslač, bio je jedan od osnivača VK Gusara i natjecatelj u četvercu 1920-ih godina, dugogodišnji član kluba i uprave. U drugome je svjetskom ratu pristupio pokretu otpora u vrijeme talijanske okupacije. Neki od objekata oštećeni su u drugome svjetskom ratu, poput OŠ Manuš-Dobri. Godine 1943. prebacio se je na teritorij pod partizanskom upravom. Poslije rata vodio je radove u obnovi dalmatinskih gradova i sela. Među ostalim vodio je izgradnju predsjedničke rezidencije na Brijunima. Umro je u Splitu 1971. godine. Nažalost dio njegove baštine zanemaren je, zapušten i prenamijenjen. Srušeni su Gusarov dom (1990.), Akvarij (1995.) i hotel Ambasador (2017.). Sačuvane su neke njegove obiteljske stambene zgrade: kuća Čorak na Zapadnoj obali iz 1923. godine, obiteljska kuća na Manušu iz 1927. godine, kamena kuća književnika i političara Ante Tresića Pavičića na Mejama, kuća Mojsović iz 1931. godine, vila Lovre Krstulovića na Firulama iz 1933. godine, stambena kuća Kodl u Tršćanskoj iz 1939. godine, uglovnica Orebić pokraj Biskupove palače i ini. [1] Tu je i Zgrada vodovoda, trafostanica u Dujmovači i dr.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Darovan Tušek. Razgovarao Damir Šarac: Jedna po jedna, nestaju zgrade: tužno je što Split ruši arhitekta koji je grad težaka uveo u modernu Slobodna Dalmacija. 1. studenoga 2017. Pristupljeno 21. travnja 2020.
  2. Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 18. listopada 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.