Toggle menu
247,8 tis.
65
18
606,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Janko Leskovar

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 338189 od 18. studeni 2021. u 22:13 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Janko Leskovar

Rođenje 12. prosinca 1861.
Valentinovo
Smrt 24. veljače 1949.
Valentinovo
Zanimanje književnik
Nacionalnost Hrvat
Književni period modernizam
Supruga(e) Terezija Leskovar

Janko Leskovar (Valentinovo, 12. prosinca 1861.Valentinovo, 4. veljače 1949.) bio je hrvatski učitelj i književnik.

Životopis

Leskovar je rođen 12. prosinca 1861. u Valentinovu kod Pregrade.[1]. Njegov djed je bio kovač.[2] Otac mu se zvao Ivan Leskovar, a supruga mu je bila Terezija Leskovar.[3] Po završetku učiteljske škole (1880.), službovao je kao učitelj u mnogim mjestima. Nakon što se umirovljuje 1922. vraća se u rodno selo u kojem ostaje sve do svoje smrti 1949. U književnosti se javio kao tridesetogodišnjak svojom novelom Misao na vječnost koja je objavljena u "Vijencu" 1891. godine. Godine 1892. i 1894. objavljuje još dvije pripovijesti u "Vijencu" - Katastrofa i Poslije nesreće. U godinama 1896. i 1898. objavljuje svoja jedina dva romana - Propali dvori i Sjene ljubavi. Posljednje njegovo djelo, Kraljica zemlje, tiskano je 1905. godine.

U svom desetogodišnjem književnom stvaralaštvu Leskovar je bio zaokupljen psihološkom analizom likova naglašeno nezainteresiranih ili nesposobnih za životnu borbu. Njegovi junaci postaju žrtvama vlastitih fikcija, kao ljudi kontemplacije koji život motre sa strane umjesto da u njemu djeluju. Kroz njegova djela se isprepliću utjecaji Gjalskog[4], Turgenjeva[5] i Schopenhauera.[4]

Po njemu se naziva tip lika (leskovarac),[5] pasivni junak koji je sklon povratku u prošlost, stalnom razmišljanju i sjećanju na događaje koji završavaju tragično.

Najpoznatija djela

  • Romani:
Propali dvori
Sjene ljubavi
  • Pripovijesti:
Katastrofa
Poslije nesreće
Izgubljeni sin
Jesenski cvijeci
Kraljica zemlje
  • Novela:
Misao na vječnost

Izvori

  1. Zagorski godišnjak. Kulturno-prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca "Matija Gubec", 1969.
  2. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  3. "Osnovna škola "Matija Gubec" Magadenovac - Šljivoševci". Os-mgubec-magadenovac.skole.hr. http://os-mgubec-magadenovac.skole.hr/skola/podru_ni_odjeli_i_podru_ne_kole/_ljivo_evci Pristupljeno 12. veljače 2012. 
  4. 4,0 4,1 Eshatološka problematika u djelu Janka Leskovara. Pogled na »Misao na vječnost« - Marcel Bušinski
  5. 5,0 5,1 Turgenjev Asja – Leskovar Jesenski cvietci, Antun Pavešković ; Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU Zagreb

Predložak:Književnici razdoblja 1857. - 1952.