Iračko-saudijska granica
Granica Iraka i Saudijske Arabije duga je 811 km i proteže se od tromeđe s Jordanom na zapadu do tromeđe s Kuvajtom na istoku.
Opis[uredi]
Granica započinje na zapadu, na tromeđi s Jordanom, a sastoji se od šest ravnih linija široko orijentiranih u smjeru jugoistoka, koje završavaju na tromeđi s Kuvajtom na Wadi Al-Batinu.
Povijest[uredi]
Povijesno gledano nije postojala jasno definirana granica u ovom dijelu Arapskog poluotoka; na početku 20. stoljeća Osmansko carstvo kontroliralo je ono što je danas Irak, s područjima južnije koja su se sastojala od labavo organiziranih arapskih grupacija, povremeno formirajući emirate, od kojih su najistaknutiji bili Emirat Nedžd i Hasa kojima je vladala obitelj al-Saud.<ref name="al-rasheed">Madawi Al-Rasheed. A History of Saudi Arabia. Cambridge, England, UK: Cambridge University Press, 2002. Pp. 40.</ref>
Tijekom Prvog svjetskog rata arapska pobuna, podržana od Britanije, uspjela je ukloniti Osmanlije s većine Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog sporazuma Sykes-Picot iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima Mosula, Bagdada i Basre, koje je organizirala u mandat Iraka 1920.<ref name="IBS111"> International Boundary Study No. 111 – Iraq-Saudi Arabia Boundary, 1. lipanj 1971., https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS111.pdf, pristupljeno 2. travanj 2020.</ref> U međuvremenu je Ibn Saud uspio znatno proširiti svoje domene, na kraju proglasivši Kraljevinu Saudijsku Arabiju 1932.
U prosincu 1922. Percy Cox, britanski visoki povjerenik u Iraku, sastao se s ibn Saudom i potpisao protokol iz Uqaira, kojim su finalizirane granice Saudijske Arabije s Kuvajtom i Irakom.<ref name="IBS111"/> Tako stvorena granica malo se razlikovala od moderne granice, sa saudijskim "kinkom" u dijelu srednjeg juga. Također je stvorila iračko-saudijsku neutralnu zonu, odmah zapadno od Kuvajta. Ova je granica potvrđena Bahranskim sporazumom iz studenog 1925.
Izvori[uredi]
| |||||
| |||||