- PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik
Ilja Jefimovič Rjepin (rus. Илья Ефимович Репин, ukr. Ілля Юхимович Рєпін); (5. kolovoza 1844., Čugujiv, Ukrajina – 29. rujna 1930., Kuokkala, Finska; danas Rjepino, Rusija); bio je ruski i ukrajinski slikar,[1] glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu tijekom 19. stoljeća, te začetnik kolorizma i plenerizma u Ruskom carstvu.
Ilja je bio jedan od vrsnih slikara udruge ruskih slikara "Peredvižnjevci" i profesor na prestižnoj Akademiji u Sankt Peterburgu. Ilja je predstavljao specifičnu simbiozu ukrajinske i ruske slikarske umjetnosti koja se pokazala primjerom mnogim drugim slikarima u Ruskom carstvu. Radio je povijesne kompozicije i žanr–scene poput djela Burlaci na Volgi (1873.) te brojne portrete ruskih intelektualaca poput L. N. Tolstoja. Utjecao je na brojne naraštaje ruskih i ukrajinskih umjetnika, a bio je i veliki uzor sovjetskom socrealizmu.
Ilja je tijekom cijelog svog života bio povezan sa svojom rodnom Ukrajinom što se odrazilo na niz umjetničkih djela u kojima do izražaja dolazi njegova ljubav prema životopisnom ukrajinskom načinu života i ukrajinskom parodičnom pogledu na život kakav su imali zaporoški kozaci. Ilja je također crtao ilustracije za književna djela Nikolaja Gogolja, točnije Tarasa Buljbu i djelo Sajam. Napravio je četiri nacrta za spomenik ukrajinskom piscu Tarasu Ševčenku kojeg je iznimno cjenio. Nažalost, mnoga kvalitetna umjetnička djela ukrajinske crkvene tematike su uništena tijekom Prvog svjetskog rata.
Galerija
-
Burlaci na Volgi, (1873.) -
Sadko u podvodnom carstvu (1876.) -
Ukrajinska kuća (1880.) -
Ivan Grozni i njegov sin Ivan 15. studenog 1581. godine (1885.) -
Nisu mu se nadali (1888.) -
Ceremonijalna skupština Državnog vijeća 1900. (1901.)