Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hranilović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Hranilović, hrvatska plemićka obitelj. Prezime je zabilježeno u oblicima Hranilovich, Hranillovich, Hranylouych, Hranilowych, Hranylowych s pridjevkom Cvetašin, Cvjetašin, Czuetasin, Czvetassin. U prvoj polovici 16. st. doselili su za uskočkih seoba pod pritiskom Osmanlija iz Travnika u žumberačko selo Sošice. Vrela ih spominju od 16. stoljeća. Prvi član obitelji za kojeg se zna je župnik u Mahićnu kraj Karlovca Mihael, zabilježen 1596. u ispravi o kanonskoj vizitaciji.[1] Grkokatoličke je vjeroispovijesti. Dala je ugledne časnike u Vojnoj Krajini. Plemstvo imaju od 1603. godine. Prvi plemić iz roda Hranilovića je Juraj Hranilović kojem je plemstvo dodijelio kralj Rudolf II. za zasluge u borbama protiv Osmanlija. [2] Dobili su plemićki list i grb – ratnik s isukanom sabljom nad tijelom ubijenog Turčina odrubljene glave.[1] Tih godina posjede dobijaju u Hrašću Turopoljskom premda nisu turopoljsko plemstvo. Hrvatski sabor potvrdio mu je plemstvo 1609. godine. Petar Hranilović, žumberački knez i potkapetan, stekao je 1653. imanje Hrnetić i Jelsu (župa Hrnetić). Hranilovićima imanje Sošice dodijelio je kralj Ferdinand III. 1653. i Leopold I. 1663. godine. Posjede su proširili 1764. kad je podžupan Ljudevit Hranilović kupio od kraljevskog fiska imanje Blacko u Požeškoj županiji. Iste godine carica Marija Terezija dodijelila mu je to imanje. Polovicom 18. stoljeća osnovana je grkokatolička župa u Sošicama. Nakon tog vremena iz Hranilovića je poteklo dosta svećenika i biskupa. Istaknuti su književnik Jovan Hranilović i križevački biskup Ilija Hranilović. Podžupan i dvorski savjetnik Franjo Ksaver Hranilović primio je potvrdu plemstva 1843. godine. U posljednjem popisu plemića Zagrebačke županije iz 1851. upisan je Ludovik Hranilović. Hranilovići su dali znanstvene i kulturne radnike. U znanosti se istakao geograf Hinko Hranilović a u glazbi orguljašica Vlasta Hranilović.[2] Petar Hranilović (1833. - 1904.) dosegao je čin podmaršala u Austro-Ugarskoj 1889. godine. Oskar Hranilović (1867. - 1933.) je dosegao čin general-majora u Austro-Ugarskoj, diplomat, prevoditelj s turskog jezika na bečkom dvoru i visoki vojni obavještajac.[1] Tu je Marko Hranilović (1908. - 1931.[1]), hrvatski domoljub, izvršitelj atentata na Antona Schlegela, zagrebačkoga slobodnog zidara, vlasnika moćne "Jugoštampe" i pouzdanika kralja Aleksandra Karadorđevića, te Markov brat Stanko Hranilović (1906. - 1945.[1]) i sestra Marija Hranilović, pripadnici iste hrvatske revolucionarne organizacije,[3] ilegalnih petorka unutar Pravačke radničke mladeži.[4] Stanko (Stanislav) je pod imenom Paolo Đurić bio glavni tajnik hrvatske emigracije u Milanu.[1] Istaknuli su se i pisac Dane, kemijski inženjer Janko, šumarski inženjeri Makso i Slavko, pravni pisac Josip (1904. - 1979.)[1] i hrvatski književnik Mijo Hranilović. U SAD su braća Vlado i Milan zasnovali grkokatoličku župu, a na Milanov poticaj 1921. godine je u Indiani osnovana Hrvatska katolička zajednica, a sudjelovalo je i u radu HBZ i Hrvatske lige, kojoj je bio tajnikom.[1] Dali su liječnike specijaliste: anestezije i reanimologije Nenada, internista kardiologa Rudolfa i dr. Hranilovići, Badovinci i Gvozdanovići su najvažnije obitelji iz Žumberka s brojnim poznatim pripadnicima.[1] Hranilovići su kroz povijest pored navedenih imali posjede i u Domagoviću kod Jastrebarskog, Drežnik, Prekrižje i Mekušje kraj Ozlja, Budačkog kraj Karlovca, Pluska kraj Velikog Trgovišča, Modrušpotok kraj Ribnika blizu Karlovca, više kuća u Zagrebu i dr.[1] Obitelj danas živi u matičnom žumberačkom kraju (Sošicama ,Reštovu …)Karlovcu,Jastrebarskom i Zagrebu danas žive mnogobrojni potomci[1] kamo su selili političkim i ekonomskim migracijama, ostalim dijelovima Hrvatske,[2] te obitelji u ograncima Bazeki, Vune i Repinci. [1] Žive i u inozemstvu, osobito u SAD u Clevelandu.[2]

Izvori

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Udruga Žumberački uskoci Žumberačka-uskočka obitelj Hranilović (pristupljeno 9. travnja 2020.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Hrvatska enciklopedija Hranilović (pristupljeno 9. travnja 2020.)
  3. [https://www.tomislavjonjic.iz.hr/IV_hranilovic.html Tomislav Jonjić, razgovor s Marijom Hranilović: MOJA SU BRAĆA DALA ŽIVOTE ZA HRVATSKU!. 2009. (pristupljeno 9. travnja 2020.)
  4. Google Knjige Hrvatski arhiepiskop Aleksandar: HRVATSKA PRAVOSLAVNA CRKVA bila je, jest i bit će. Lulu.com, 21. stu 2019. str. 68

Vanjske poveznice