Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hamid Dizdar

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Hamid Dizdar
Puno ime Hamid Dizdar
Rođenje 22. veljače 1907.
Stolac
Smrt 17. srpnja 1967.
Sarajevo
Nacionalnost hrvatska[1]
Književne vrste poezija
Portal o životopisima

Hamid Dizdar (Stolac, 22. veljače 1907.Sarajevo, 17. srpnja 1967.), hrvatski,[2] novinar i književnik iz Hercegovine.

Životopis

Gimnaziju je pohađao u Mostaru i Tuzli[2] - sam za sebe navodi i gimnaziju u Sarajevu ("Ko je ko u Jugoslaviji", Beograd 1957, str. 142). Bio je službenikom u Stolcu (1926. - 1930.), potom novinar beogradskih listova "Politika" (1928.-1930.) i "Pravda" (1933.-1938.) i sarajevskog "Jugoslovenskog lista", urednik sarajevskih listova: "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta" (1931.-1941.), "Pravda", "Gajret" (1935.-1941.). Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. krugovalnoj postaji u Sarajevu.[2] Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima Novom Beharu, Gajretu, Pogledu i Hrvatskoj misli, te u zagrebačkom Vijencu.[2] Zbog ilegalnog rada uhićen je od ustaškog prijekog suda ali je pobjegao iz Sarajeva; nakon toga njegova majka Nazira (rođ. Babović) i sestra su odvedene u Jasenovac i tamo ubijene od ustaša (Leksikon pisaca Jugoslavije, knjiga I, Novi Sad 1972., str. 645).

Nakon rata direktor je Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine. U biografskom leksikonu "Ko je ko u Jugoslaviji" 1957. deklarirao se kao Srbin.[nedostaje izvor]

Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH Mehmedalije Maka Dizdara.

Ostavština mu nije ostala u Stocu, nego je završila u Tešnju. Za 20 milijuna ondašnjih dinara Tešnjaci su ju otkupili 1968. i danas je u posebnom odjelu Gradske knjižnice u Tešnju.[3]

Djela

  • "Arabeske", zbirka pjesama (1929.)
  • "Kasaba šapće", pripovjetke (1933.)
  • "Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama (1936.)
  • "3x8", pjesme (1954.)
  • "Obasjane staze"
  • "Nitko se ne vraća"
  • "Proljeće u Hercegovini"

Izvori

  • Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH
  1. Alija Nametak, Sarajevski nekrologij, [Sarajevo] : Globus, Zürich : Bošnjački Institut, 1994., str. 130, ISBN 3-905211-00-9 (COBISS.BH)
    „Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar Musa Ćazim Ćatić za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.”
    (Nametak, 1994., 130)

  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.
  3. (boš.) Stolac - muzej pod vedrim nebom Jeste li znali (pristupljeno 29. ožujka 2019.)