Ban Godimir bio je hrvatski ban koji se spominje u prijepisu Povelje kralja Petra Krešimira iz 1067./1068. godine.
Iz darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Andrije danoj 1206. cistercitskoj opatiji Blažene Djevice Marije de Toplica u Topuskom među inim spominje se i zemlja negdašnjeg bana Godimira pod imenom "Zemlja Godimira" na sjevernoj granici opatije između rijeka Kupe i Save. Iz listina topuskih cistercita saznajemo da je "Godimirova zemlja" imenovana kao "Predi Hruševec" a Godimirovi potomci pisani su kao Godinići, također nazivani i plemići od Hruševca te su uz nasljeđene plemićke povlastice obnašali najviše vojničke dužnosti sve do propasti Topuske opatije.
Izvori
- Povelja kralja Petra Krešimira IV.
- Ivan Tkalčić "Opatija Blažene Djevice Marije Topusko"
- Adamček (iz Topuskih listina) "Nemiri na posjedima Topuske opatije".
- ↑ Comperimus namque in gestis proaui nosti Cresimiri maioris... Stipišić, J. i M. Šamšalović, ur. Codex Diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. 1. Zagreb: Izdavački zavod JAZU, 1967., pp. 105.
- ↑ R. Horvat - Povijest Hrvatske I.
Nedovršeni članak Godimir (hrvatski ban) koji govori o hrvatskom banu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.