Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Galibi Marworno

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Galibi Marworno (Galibi do Uaçá, Uaça, Marworno, Uaçauara, Mum Uaça, Aruã, Aruán) je indijansko pleme iz grupe Kariba nastanjeno uz obalu Francuske Gijane i u 3 sela u brazilskoj državi Amapá. Većina Galiba danas se služi francuskim kreolskim i portugalskim. Svako selo ima poglavicu koji se bira direktnim izborom. Galibi iz Amape danas se bavi agrikulturom (višak prodaju), lovom i ribolovom. Ista ova skupina posjeduije i maleni pogon za proizvodnju manjih brodica kojima opskrbljuju cijelu regiju. Seoske škole su dvojezične.

Ime

Galibi-Marworno ne identificiraju sebe sa grupum Galibi sa rijeke Oiapoque, koji sami sebe nazivaju Kaliña. Ime Galibi je termin što je nametnut cijeloj populaciji u području rijeke Uaçá od strane državnih službi, točnije ‘Comissão de Inspeção de Fronteiras e do Serviço de Proteção aos Índios’. Naziv Marworno potekao je od imena stare etničke zajednice Maruane ili Maruanu, a počeli su ga koristiti obližnji Palicur i Karipuna Indijanci.

Kratka povijest

Marworno ili Aruã u kontakt sa Europljanima dolaze veoma rano. Iz područja današnih Gvajana oni migriraju u XVII stoljeću, bježeći pred Portugalcima. U prvoj polovici XVIII stoljeća oni Maraon naseljeni su po jezuitskim misijama na obali Francuske Gijane, zajedno sa Galibima. Kasnije između 1765/68 ekspulzijom jezuita iz Gvajane počinje na područjima starih misija, sela i kolonijalnih naselja jače naseljavanje bijelog stanovništva i deportacija Aruã u sljedećem stoljeću, te njihovo naseljavanje uz rijeku Uaçá. Među njima još danas ima potomaka lovaca na robove.

Galibi Marworno danas

Galibi-Marworno populacija smještena je u Amapi na rezervatu Uaça (Áreas Indígena Uaça; 470,164 hektara) na sjeveru države, ali ih ima nešto i na rezervatu Juminã. Prema podacima FUNAI-a 1998. godine najveće selo je Kumarumã na srednjem toku rijeke Uaçá sa populacijom od 1,506 ljudi. Selo Tukai imalo je tek 34 stanovnika i selo Laranjal ili Uahá blizu Jumine 88. van ovih njihovih 3 sela iste godine bilo je 89 Marworna u selu Flecha na rijeci Urukauá. Riba, manioka i piće caxiri glavna su hrana Marworna.

Vanjske poveznice