JKP GRAS Sarajevo | ||
---|---|---|
Vrsta | Javna tvrtka | |
Sjedište | Sarajevo, Bosna i Hercegovina | |
Predsjednik | Avdo Vatrić | |
Djelatnost(i) | Promet | |
Usluge | Javni promet | |
Prihod | ▼ 36,7 milijuna KM (2016) | |
Neto dobit | −27,6 milijuna KM (2016) | |
Broj zaposlenih | 1750 | |
Podružnice | 2 | |
Vlasnik | Vlada Kantona Sarajevo |
JKP GRAS Sarajevo ( Javno komunalno preduzeće - Gradski saobraćaj Sarajevo ) je komunalna transportna tvrtka sa sjedištem u Sarajevu . Javni prijevoz obavlja se u obliku tramvajskog, autobusnog, trolejbuskog i minibuskog prometa u gradu Sarajevu i prigradskim naseljima. Osim toga, GRAS također obavlja kosi promet dizalom na Ciglaneu . [1] Do 1992. godine GRAS je upravljao i javnim prijevozom na području današnjeg Istočnog Sarajeva, koji je potom prekinut i nakon završetka rata u BiH nije nastavljen. Osim javnog prijevoza, GRAS pruža i usluge tehničkog pregleda te ima vlastitu putničku agenciju i autoškolu .
Povijest i razvoj
Austrougarsko vrijeme
Dolaskom Austro-Ugarske na vlast u Bosni i Hercegovini počela su se brzo ulagati u infrastrukturu Bosne i Hercegovine i u javni prijevoz u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. [2]
28. kolovoza 1884. započela je izgradnja takozvanog "konjskog tramvaja". Prvi tramvaj u Srednjoj Europi nije prometovao u Sarajevu, ali grad je bio među pionirima tramvajskih mreža s kraja 19. stoljeća.[3] Prvi kočijaš bio je Johan Hanke, a širina staze bila je 760 mm.
Deset godina kasnije, 1895. godine, pušten je u pogon električni tramvaj koji je do tada već pušten u rad u nekoliko drugih europskih gradova, pa su ga austrougarske vlasti uvele u Sarajevo. Za taj potez gradsko vijeće u Sarajevu naložilo je izgradnju male termoelektrane u ulici Hiseta, koja je trebala opskrbljivati električnom energijom uličnu rasvjetu i tramvaj. 1. svibnja 1895. pušten je u rad prvi električni tramvaj od željezničke stanice (preko puta današnjeg hotela Bristol ) do Latinskog mosta .
Vrijeme SFRJ
Za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) GRAS je počeo djelovati kao tvrtka, a u javni prijevoz glavnog grada tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine uvedene su razne novine.
1948. godine na području Sarajeva uveden je autobusni promet. Pet godina kasnije spojena su tvrtka "Autoprevoz" i "električni tramvaj" u gradskom prometu "GSP".
Zbog sve većeg opterećenja tramvaja nastala je ideja o takozvanom "zglobnom tramvaju", tramvajima vlastite konstrukcije i proizvodnje u vlastitom skladištu. Prvi zglobni tramvaj 1963. godine napravljen je od dva otpadna "solo" tramvaja, koji su prije toga imali nesreću, a svečano je pušten u promet na Dan Republike 1964. godine.
Krajem pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća GSP je proširio svoje aktivnosti na još tri područja, kada su 1958. i 1959. godine žičare Trebević i Jahorina pripojene GSP-u, a 1968. godine formirane su taksi službe i GSP "GSP Express". -Ovaj turistička zajednica 1969. godine.
Uoči početka Zimskih olimpijskih igara 1984. godine uveden je novi tip gradskog prometa: Trolejbus. Do početka rata u Bosni i Hercegovini postojalo je sedam trolejbuskih linija sa 65-70 trolejbusa, ovisno o zoni.
1990. godine koso dizalo na Ciglanama počelo je s radom.
Pored uvođenja različitih novih vidova prijevoza, poboljšana je i prometna infrastruktura javnog prijevoza u Sarajevu. 1960. godine puštena je u promet pruga Ilidža-Sarajevo, a pušten je u rad i tramvaj PCC (Washington). Tri godine kasnije, 1963. godine, izgrađena je okretnica u Nedžarićima. Uz to, te su godine u probni rad puštena dva CKD tramvaja, a u tramvaje je instalirana i UKT Radio veza. 11 godina kasnije, 1974. godine, uveden je novi sustav naplate, samoplaćanje. Tri godine kasnije, 1977. godine, uveden je novi sustav naplate, poluautomatski sustav naplate.
Ratno vrijeme u Bosni i Hercegovini
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. i opsade Sarajeva, većina GRAS-ove prometne infrastrukture potpuno je uništena, što je značajno usporilo razvoj GRAS-a.
Tramvajski promet bio je normalan do 14. aprila 1992. godine, kada je s položaja Vojske Republike Srpske počelo granatiranje objekata i vozila GRAS-a. Nekoliko dana kasnije, 2. svibnja 1992. godine, zaustavljen je tramvajski promet. Nakon više od 600 dana, 14. ožujka 1993. godine, ponovno je uspostavljen tramvajski promet, a 27. studenog 1994. godine ponovno je započeo s radom ključni objekt za upravljanje prometom - Otprema centar u Čengić Vili.
Autobusni promet odvijao se tijekom cijelog rata i za to se vrijeme sve više prilagođavao tim uvjetima. Tako je prvih dana svibnja 1992. godine vozio samo jedan autobus, dok je 7. svibnja ponovo prometovala linija Alipašino Polje - Katedrala s još 6 autobusa. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini broj linija i autobusa u pogonu je rastao, a 1994. godine bilo je u funkciji osam linija s deset autobusa, a odmah po završetku opsade Sarajeva broj linija popeo se na 32 sa 63 autobusa. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, međutim, pored povećanja linija, šteta je postala veća: uništen je velik broj autobusa, pogođeni autobusni objekti i hale, ali i šteta na autobusnim garažama, trgovinama rezervnim dijelovima i potpuno uništeni GRAS- ova pumpa za gorivo.
Trolejbusi su također pretrpjeli ogromnu štetu ratnim razaranjima nad GRAS-om. Već u ožujku 1992. trolejbusi GRAS izvučeni su na barikade, a trolejbuski promet 6. travnja u potpunosti obustavljen. Tri godine kasnije, u svibnju 1995., modificirana zračna bomba pogodila je najvrjedniji dio skladišta - održavanje trolejbusa. Uništene su sve radionice za regeneraciju i novu proizvodnju dijelova sa svom opremom i dijelovima koji su bili pohranjeni u tim radionicama. Šteta na vozilima procijenjena je na devet milijuna, a na opremi milion maraka. Za 110. rođendan GRAS-a, 27. studenog 1995. godine, izvedena je probna vožnja na relaciji <a href="./Otoka" rel="mw:WikiLink" data-linkid="undefined" data-cx="{"userAdded":true,"adapted":true}">Otoka</a> - Mojmilo .
Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini
Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini 1995. godine, u GRAS-u je započela poslijeratna obnova, čemu su pridonijele i donacije različitih zemalja. Prvi te vrste bio je 1998. godine, kada je vlada Japana donirala GRAS-u 50 autobusa, 15 minibuseva, 10 zglobnih autobusa i pet minibusa namijenjenih prijevozu invalida, kao i opremu, alate i rezervne dijelove u vrijednosti od 12,5 milijuna dolara [4] .
U studenom 2015. godine započelo je eksperimentalno elektroničko plaćanje u autobusima na relaciji Dobrinja - Vijećnica, dok je redovni sustav elektroničkog plaćanja planiran za 2017. godinu. [5]
Linijska mreža
Tramvaji
Tramvajska mreža sastoji se od šest linija s 27 stanica. Glavna linija traje za 5-10 minuta od 5:00 do 23:30, subotom u vremenu od 7-10 minuta od 5:15 do 00:10, a nedjeljom za 10 minuta od 5:45 do 00:10. Ostale linije služe samo kao dodatak postojećoj liniji. Te linije prometuju od 6:00 ujutro i od 17:30 do 22:30 vraćaju se u skladište.
Trolejbusi
Trolejbuska mreža sastoji se od 30 postaja s ukupno šest linija, koje rade radnim danom i subotom po 15-minutnom satu od 6:00 do 22:40, a nedjeljom po 25-minutnom od 6:40 do 22 : 30. Prije rata, trolejbuske linije bile 105 i 106 su također u funkciji, međutim tijekom rata su potpuno uništene i danas nisu u funkciji.
Autobusi
GRAS ima vlastiti vozni park autobusa različitih vrsta. Uz GRAS, autobusni javni prijevoz pruža i Centrotrans na GRAS-ovoj autobusnoj mreži. Mreža autobusnih prijevoza sastoji se od ukupno 42 stalne linije, od kojih je 31 gradska, dok su ostale linije prigradske i međuentitetske linije, dok su dvije linije sezonske.
Minibusi
GRAS ima vlastiti vozni park minibuseva koji se koriste na ukupno 41 liniji i nekoliko linija sezonskog tipa. Minibus linije se često mijenjaju, jer ovise o potrebama Grada Sarajeva.
Nagnuto dizalo
GRAS također vrši prevoz kosim dizalom, koje se nalazi u sarajevskom naselju Ciglane. Izgradnja ovog kosog dizala započela je 1987. godine, a 1990. svečano je puštena u upotrebu.
Žičara
Do početka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, GRAS je prevozio i žičarom, koja je, međutim, tijekom rata bila potpuno uništena. Sarajevska žičara povezala je povijesni dio Sarajeva s turističkom zonom na Trebeviću . Žičara Trebević započela je s radom 3. svibnja 1958. godine, ukupne duljine pruge 2064,25 metara.
6. aprila 2018. [6] obnovljena sarajevska žičara kojom sada upravlja javna tvrtka Sarajevo d.o.o
Financije
Osim prodaje karata i drugih vrsta prihoda, GRAS se također financira iz subvencija Kantona Sarajevo, koje se neprestano povećavaju. Tako npr. Kanton Sarajevo je 2000. godine subvencionirao GRAS sa 8,239 milijuna KM, dok je 2010. taj iznos iznosio 12,068 milijuna KM. [7] 1999. je do sada bila jedina godina u kojoj je GRAS imao jedan pozitivan poslovni rezultat s dobiti od 217.537 tisuća KM.
Poslovni rezultati
Godina | Dolazak | Subvencije | Rezultat |
---|---|---|---|
2000 | 50,676 milijuna KM | 8,239 milijuna KM | -2,886 milijuna KM |
2001. | 49,924 milijuna KM | 8,222 milijuna KM | -2,591 milijuna KM |
2002 | 49,948 milijuna KM | 8,183 milijuna KM | -3,992 milijuna KM |
2003 | 50,344 miljuna KM | 8,639 milijuna KM | -6,37 milijuna KM |
2004 | 49,647 milijuna KM | 10.086 milijuna KM | -7,747 milijuna KM |
2005. | 53.770 milijuna KM | 12,825 milijuna KM | -7,163 milijuna KM |
2006 | 55,143 milijuna KM | 18.350 milijuna KM | -4,844 milijuna KM |
2007 | 53,559 milijuna KM | 15.036 milijuna KM | -6,972 milijuna KM |
2008 | 54,7 miljuna KM | 15.036 milijuna KM | -16,866 miljuna KM |
2009 | 46,359 milijuna KM | 10.275 milijuna KM | -22,101 miljun KM |
2010 | 50.018 miljuna KM | 12,068 miljuna KM | -21,738 milijuna KM |
2011. [8] | 47,746 milijuna KM | 16.608 milijuna KM | -19,657 miljuna KM |
Izvori
- ↑ "Mreža linija javnog prevoza u Kantonu Sarajevo". Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo. http://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf Pristupljeno 22. 8. 2016
- ↑ "Razvoj JGPP u BiH - Documents". http://documents.tips/documents/razvoj-jgpp-u-bih-55ab4e7768419.html Pristupljeno 22. 8. 2016
- ↑ Neven Anđelić (25. rujna 2010.). "O mitu da je Sarajevo imalo prvi tramvaj" (bosanski). https://radiosarajevo.ba. Radio Sarajevo. https://radiosarajevo.ba/metromahala/ja-mislim/neven-andelic-o-mitu-da-je-sarajevo-imalo-prvi-tramvaj-u-evropi/34106 Pristupljeno 25. rujna 2010.
- ↑ "GRAS: Pogledajte kako danas izgledaju vozila, donacija Japana (FOTO)" (boš.). http://www.muskiportal.com/gras-pogledajte-kako-danas-izgledaju-vozila-donacija-japana-foto/ Pristupljeno 22. 8. 2016
- ↑ Fokus.ba (16. 10. 2015). "Od novembra elektronska naplata karata u GRAS-u" (boš.). http://www.fokus.ba/biznis/od-novembra-elektronska-naplata-karata-u-gras-u/122371/ Pristupljeno 22. 8. 2016
- ↑ "Trebevićka žičara ponovo radi - Pratite iz minuta u minut - BHRT" (boš.). 6. 4. 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. 4. 2018. http://www.bhrt.ba/vijesti/bih/trebevicka-zicara-ponovo-radi-pratite-iz-minunuta-u-minutu/ Pristupljeno 6. 4. 2018
- ↑ "Pregled aktuelne situacije u KJKP "GRAS" d.o.o. sa informacijom stanja poslovanja u periodu 2000.-2010. godine". Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo. http://mrsri.ks.gov.ba/sites/mrsri.ks.gov.ba/files/GRAS%202_0.pdf Pristupljeno 22. 8. 2016
- ↑ "INFORMACIJA o poslovanju kantonalnog javnog komunalnog preduzeća GRAS u 2011. godini". http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/Informacija%20GRAS%20info.pdf Pristupljeno 22. 8. 2016