Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

František Kupka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

František Kupka (23. rujna 1871. - 24. lipnja 1957.) bio je češki slikar i grafičar. Bio je pionir i jedan od utemeljitelja ranog apstraktnog slikarstva i kubizma (orfizma). Kupka je u svom slikarskom opusu krenuo od realizma i nakraju završio u potpunoj apstrakciji.

Životopis

Školovanje

František Kupka rođen je u mjestu Opočno, u tadašnjoj Bohemiji današnjoj Češkoj Republici 1871. godine. Između 1889. to 1892. god. studirao je na Praškoj likovnoj Akademiji, u to vrijeme slikao je povijesne patriotske prizore. Nakon toga Kupka je nastavio svoju likovnu izobrazbu na bečkoj - Akademie der Bildenden Künste, u kojoj je njegov slikarski interes postao vezan uz simboličko i alegoričko, u skladu s tadašnjim tendencijama secesije.

Izlagao je u Kunstvereinu, u Beču 1894., tada počinje njegov interes za istočnjačke filozofije i teozofiju.

U proljeće 1894. Kupka se skrasio u Parizu, gdje je krenuo na daljnje slikarsko školovanje, prvo kraće u Académie Julian te potom duže, zajedno s kolegom Jean-Pierre Laurensom u slavnu École des Beaux-Arts, Pariz.

Rad

Kupka je u Parizu počeo raditi kao ilustrator za ovitke knjiga i plakata, u to doba proslavio se svojim satiričkim crtežima za pariške dnevne listove i magazine.

1906. god. preselio se u Puteaux, predgrađe Pariza, te iste godine izlagao je na Salonu nezavisnih. Kupku je osobito zanio prvi Futuristički manifest, objavljen 1909. u listu Le Figaro. Kupkina slika iz 1909. god Piano Keyboard/Lake označila je prekretnicu i raskid s njegovim realističkim stilom. Njegovo slikarstvo postalo je potpuno apstraktno oko 1910.- 11., objašnjavajući njegove terije o pokretu, boji i odnosu između glazbe i slikarstva ( takozvani (orfizam).

1912. godine izlagao je u Salonu nezavisnih u sobi s kubistima, iako on osobno nije htio biti član nikakva slikarska pokreta. Teorijsku umjetničku knjigu Stvaranje plastične umjetnosti, Kupka je dovršio 1913. godine i objavio u Pragu 1923. godine.

1931. god. Kupka je bio jedan od prvih slikara koji se uhvatio apstaktnog slikarstva. 1936. godine njegov rad je uvršten na izložbu Cubism and Abstract Art u newyorškom Museum of Modern Art. Nakon toga izlagao je i sa tada vrlo slavnim češkim slikarom Alphonse Muchom u galeriji Jeu de Paume u Parizu. Velika retrospektivna izložba priređena mu je u Galerie Mánes u Pragu 1946. godine.

Između 1919. i 1938. godine Kupku je finanancirao i potpomagao, njegov dobri prijatelj, umjetnički kolekcionar i industrijalac Jindřich Waldes koji je uglavnom i postao vlasnikom većine Kupkinih djela.

Djela

Kupku su neobično interesirale boje, i način njihova fizičkog poimanja, oko 1910. godine počeo je razvijati svoj vlastiti krug boja, prilagodivši pritom predhodni rad znanstvenika; Isaaca Newtona i Hermanna von Helmholtza. Ovaj studij rezultirao je serijom slika koje je Kupka nazvao Newtonove ploče (1911-12). Kupka se osobito zanosio time da oslobodi boje od njihove opisne uloge. Njegov rad na ovom polju osobito je utjecao na Roberta Delaunaya.


  • Površine boje
  • Obojeni
  • Sjećanje na katedralu
  • Plavi prostor

Radovi u kolekciji Peggy Guggenheim, New York:

  • Studija žene koja bere cvijeće (Femme cueillant des fleurs), oko 1910
  • Studija bezobličnog, Warm Chromatics, Chromatique chaude i Fuga za dvije boje (Fugue a deux couleurs), oko 1910-1911
  • Okomite površine (Plans verticaux), 1911-1912
  • Oko točke (Autour d'un point), oko 1920-1925

Bibliografija

  • Fauchereau, Serge. Kupka. New York, Rizzoli, 1989.
  • Kupka, František. La Création dans Les Arts Plastiques. Paris, 1923; izdano i prevedeno od E. Abramsa, 1989.

Vanjske poveznice