Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Fluorit

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Fluorit

Općenito
Kategorijamineral
Kemijska formulaCaF2
Identifikacija
Bojabezbojan, žut, zelen, bijeli, sivi, žuti, plavi, ljubičasti, crni, smeđi, ružičasti i crni
Kristalni habitusjednostavno, heksaedarski ili oktaedarski kristali.
Kristalni sustavkubični
Kalavostsavršena po {111}
Lomškoljkast
Mohsova tvrdoća4
Sjajstklast do mutan
Ultraljubičasta fluorescencijaIzrazito fluorescentan u plavo-ljubičastoj ili ružičastoj boji pod utjecajem rentgenskog ili UV zračenja.
Ogrebbijel
Gustoća3,18

Fluorit je kubični mineral, kalcijev fluorid (CaF2), koji se na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 4.

Osobine

Najrašireniji je mineral fluora, ima ga u hidrotermalnim žilama, gdje je udružen sa sulfidima.
Fluorit je nastao hidrotermalnim ili pneumatolitskim procesima, pa se nalazi s ostalim pneumatolitskim mineralima (turmalinom i topazom), zatim u šupljinama nekih eruptivnih stijena te kao vezivo nekih pješčanika, gdje je nastao hidrotermalnim putem. Može ga se naći i u sedimentima, te vrućim izvorima.

Različito je obojen, rjeđe bezbojan; obojeni fluoriti pokazuju fluorescenciju.

Poznati lokaliteti: Njemačka, Austrija, Španjolska, Češka [Zinnwald], BiH, Rusija, Namibija.

Upotreba

Upotrebljava se za dobivaje fluorovodika, u talionicama kao fluks za dobivanje žitkih talina, u keramičkoj industriji (emajli, glazure), u optici (zbog male disperzije) za proizvodnju akromatskih fluoritskih leća, a i kao ukrasni kamen.



Nedovršeni članak Fluorit koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.