Cvjetana [1][2][3][4] odnosno flora (latinski flos cvijet), biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta. Posebno, skup biljnih svojti pojedinog dijela Zemljine površine (kontinenta, zemljopisnog područja, zemlje, oblasti) ili nekog određenog vremenskog razdoblja u prošlosti Zemlje, odnosno geološkog sloja, npr.: flora Europe, flora Sredozemlja, flora Dinarskog gorja, flora devona, flora karbona ili onaj biljni svijet koji se prilagodio životu u jednoj određenoj sredini, npr. morska flora, bakterijalna flora mlijeka, intestinalna flora. Prema sistematskoj pripadnosti pojedinih biljnih svojti govori se npr. o flori bakterija, flori alga, o vaskularnoj flori. S obzirom na množinu biljnih svojti govori se o područjima s više ili manje bogatom florom. Osobitim bogatstvom biljnih tipova odlikuje se n.pr. flora Balkanskog poluotoka. S genetskog i sa zemljopisnog stajališta flore pojedinih dijelova Zemlje najbolje karakteriziraju flornim elementima.
Proučavanjem flore pojedinih područja bavi se geobotanika.
Više informacija
Izvori
- ↑ Istarska enciklopedija Ivan Šugar: Ljudevit Rossi, hrvatski botaničar, pristupljeno 27. kolovoza 2011.
- ↑ Hrvatski zemljopis Klek - ogulinski kameni div (Radovan Kranjčev), broj 28, studeni 1997.
- ↑ Archive.org Ljudevit Rossi: Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj , Poseban otisak iz Glasnika Hrvatskoga prirodoslovnoga društva godišta XXVII. 1915., Zagreb, 1915.
- ↑ Vodič kroz fondove i zbirke Državnog arhiva u Zagrebu Dragutin Hirc: Slike iz hrvatske cvjetane. Sa 113 al., Zagreb, 1880.
