Fibula (latinski za "učvrstiti" [1]) (spona, kopča) je predmet koji služi za zapinjanje i pričvršćivanje odjeće, drevni oblik broša. Fibule su zamjenile igle koje su korištene u neolitiku i brončanom dobu. Latinski naziv je izvorno stajao samo za starorimske broševe, no kasnije se ustalio za sve antičke i predromaničke broševe cijele Europe. Za razliku od modernih broševa, drevne fibule nisu samo bile dekorativni dio nakita, već su imale praktičnu svrhu: da učvrste odjeću, uključujući ogrtače. Fibule su se prestale koristiti kada su u srednjem vijeku razvijena dugmad, no njihov nasljednik, zapinjače, koriste se i dan danas.
Postoje stotine različitih vrsta, oblika i veličina fibula ovisno o povijesnim razdobljima, kulturnoj ili zemljopisnoj pripadnosti. Izrađivale su se najčešće od bronce, rjeđe od plemenitih metala. Kao predmeti široke uporabe odražavaju razvoj ukusa i postupnu promjenu mode te su izvrstan kronološki oslonac za praćenje faza kulturnog razvoja.
U liburnskoj kulturi postoji dvadesetak vrsta fibula s više podvrsta i inačica. Neke imaju uža mjesna svojstva, dok druge prate promjenu ukusa na širim područjima.[2]
Konstrukcija
Većina je fibula izrađena od bakrenih slitina, odnosno bronce i mjedi, te željeza, no ima i primjeraka izrađenih od zlata ili srebra. Većinom su izrađene od 4 osnovna dijela, tijela, igle, opruge i kopče, dok su jednostavnije imale smao po 2 dijela. Od drugih materijala na fibulama se kao ures javljaju i emajl, nielo, drago i poludrago kamenje, staklo, koralji te kost.
Povijesni razvoj
Brončanodobne fibule
Prvi se primjerci javljaju u kasno brončano doba, radi se o tzv. fibulama u formi violinskog gudala. U Hrvatskoj se javljaju krajem 13. st. pr. K. unutar brončanog inventara kulture polja sa žarama - grupe Zagreb.[3] Izgledom i tehničkim riješenjem skoro su jednake modernim sigurnosnim iglama ("zihericama").
Drugi je osnovni oblik fibule fibula u obliku jako izraženog luka. Najraniji primjeri javljaju se u 12. stoljeću prije Krista, ovaj tip fibule koristio se više od 500 godina.
Treći osnovni tip brončanodobne fibule je fibula od spiralno savijene žice.
Željeznodobne fibule
U željezno doba počinje širenje uporabe fibule. Fibule visokog luka postaju sve više urešene geometrijskim uresima.
Rimske fibule
U prvom stoljeću po Kristu broj tipova fibula, te arheoloških nalaza istih drastično raste, prije svega zahvaljujući dobroj razvijenosti rimskih radionica.
Postrimske fibule
Postoje brojne vrste fibula iz postrimskog razdoblja.
Vidi i
Dodatna literatura
- Beck, Heinrich, et al. Fibel und Fibeltracht. (Excerpt from the Reallexikon der Germanischen Altertumskunde.) Walter de Gruyter, Berlin, 2000.
- Binding, Ulrike. Band 16: Studien zu den figürlichen Fibeln der Frühlatenzeit. Rudolf Habelt, Bonn, 1993.
- Birmingham, J., "The Development of the Fibula in Cyprus and the Levant", Palestine Exploration Quarterly 95, 1963, 80-112.
- Blinkenberg, Chr. [Lindiaka V] Fibules grecques et orientales. Bianco Lunos Bogtrykkeri, Kobenhavn, 1926.
- Bohme, Astrid. Die Fibeln der Kastelle Saalburg und Zugmantel in Saalburg Jahrbuch, XXIX, 1973.
- Caner, E., "Fibeln in Anatolien 1", Prähistorische Bronzefunde XIV 8. Beck, München 1983, ISBN 978-3406090158.
- Dudley, Dorothy. Excavations on Nor'Nour in the Isles of Scilly, 1962-6 in The Archaeological Journal, CXXIV, 1967. (includes the description of over 250 Roman fibulae found at the site)
- Fauduet, Isabelle. Fibules preromaines, romaines, et merovingiennes du musee du Louvre. Presses de l'ecole normale superieure, Paris, 1999.
- Gaspar, Nicolas. Die keltischen und gallo-römischen Fibeln vom Titelberg - Les fibules gauloises et gallo-romaines du Titelberg - Dossiers d'Archeologie du Musee National d'Histoire et d'Art XI. NMHA, Luxembourg, 2007.
- Gergova, Diana. Früh- und ältereisenzeitliche Fibeln in Bulgarien. C.H. Beck, Munchen, 1987.
- Glogovic, Dunja. Fibeln im kroatischen Küstengebiet. Franz Steiner Verlag, Stuttgart, 2003.
- Hattatt, Richard. A Visual catalogue of Richard Hattatt's Ancient Brooches. Oxbow Books, Oxford, 2000.
- Jobst, Werner. Die römischen Fibeln aus Lauriacum. Wimmer, Linz, 1975.
- MacGregor, Arthur. Ashmolean Museum Oxford: A Summary catalogue of the Continental Archaeological Collections. BAR 674, Oxford, 1997.
- Mills, Nigel. Celtic and Roman Artefacts. Buxton Press, Derbyshire, 2000.
- Pedde, Friedhelm, "Vorderasiatische Fibeln von der Levante bis Iran", Saarbrücken, 2000, and the review of this volume by Judy Bjorkman in the Journal of Near Eastern Studies, Vol. 63 No. 2 (2004) pp 158–160.
- Pedde, Friedhelm, "Development and Extension of Near Eastern Fibulae in the Iron Age", in: R. Eichmann – H. Parzinger (ed.), Migration und Kulturtransfer. Der Wandel vorder- und zentralasiatischer Kulturen im Umbruch vom 2. zum 1. vorchristlichen Jahrtausend. Akten des Internationalen Kolloquiums 23.-26. November 1999 Berlin. Rudolf Habelt, Bonn 2001, 485-496, ISBN 3-7749-3068-6*
- Riha, Emilie. Die römischen Fibeln aus Augst und Kaiseraugst. Forschungen in Augst 3. August, 1979.
- Van der Roest, Juan. Die Römischen Fibeln von ‘De Horden’ – Fibeln aus einer Zivilsiedlung am niedergermanischen Limes in Berichten van de Rijksdienst voor het Oudheidkundig Bodemonderzoek - jaargang 38, 1988 / Proceedings of the State Service for Archaeological Investigations in the Netherlands (BROB 38).
- Smith, R.A. British Museum Guide to Early Iron Age Antiquities: 1925. Anglia Publishing, Ipswich, 1994.
- Sapouna-Sakellarakis, Efi, "Die Fibeln der griechischen Inseln", Prähistorische Bronzefunde XIV 4. Beck, München 1978, ISBN 978-3406007736.
- Soupault, Vanessa. Les elements metalliques du costume masculin dans les provinces romaines de la mer Noire. IIIe-IVe s. ap. J.-C. BAR 1167, Archaeopress, Oxford, 2003.
- Heynowski, R. Fibeln : Erkennen - Bestimmen - Beschreiben, Berlin/München 2012.
Bilješke i izvori
- ↑ Yarwood (1986:180).
- ↑ Arheološki muzej Zadar
- ↑ Podrobnije o tome u članku Kasno brončano doba na tlu sjeverne Hrvatske i Ostave kasnog brončanog doba na tlu sjeverne Hrvatske