Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dvorac Batthyany u Ludbregu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Dvorac Batthyany (hrvatski: Baćan) je barokni dvorac u Ludbregu, u Varaždinskoj županiji.

Dvorac Batthyany
Dvorac Batthyany
Dvorac Batthyany
Dvorac Batthyany
Lokacija Ludbreg, Hrvatska
Arhitekt Joseph Hueber?
Godine izgradnje prije 1320.
Renoviran 1745., 1995.
Arhitektonski stil Barok

Povijest

Arhitektura

Na njegovu se mjestu 1320. godine spominje utvrda. U vrijeme turskih ratova, utvrda je bila u vlasništvu obitelji Turoczy, a imala je četverokrilni tlocrt s četiri kružne kule na uglovima. Potkraj 17. stoljeća vlasnikom postaje hrvatski ban Adam Batthyány i njegova žena Eleonora rođ. Strattmann koji su u utvrdi uredili samo nekoliko prostorija za stanovanje.

Veliku obnovu dvorca poduzeo je knez Ludovik Batthyany od 1745. godine, a radovi su trajali nekoliko desetljeća. Vjeruje se da je dvorac građen prema projektu značajnog štajerskog arhitekta Josepha Huebera, koji je staru tvrđavu uklopio u novi barokni dvorac. Novi dvorac također ima četverokutni tlocrt i unutrašnje dvorište, a izvorno je umjesto zadnje etaže imao monumentalan mansardni krov.

U dvorcu se nalazi kapela sv. Križa, u kojoj se 1411. godine, prema predaji, dogodilo vjersko čudo pretvorbe vina u krv. Današnja kapela oblikovana je u Batthyányjevo doba oslikavanjem barokim zidnim slikama, koje je 1753. radio slikar Mihael Peck iz Kaniže.

Uz dvorac se nalaze i dvije gospodarske zgrade, od kojih je značajnija zapadna. Izvorno prizemnica, zgrada je služila kao stan gradskog suca. U njemu je dvorana Sallaterain (ili Sala terrena), u kojoj se također nalaze šarene zidne slike, po prilici nastale u istom razdoblju kao one u kapeli.

Današnje stanje

Ludbreški dvorac obnovljen je devedesetih godina 20. stoljeća i u njemu je danas smješten Restauratorski odjel Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Literatura

  • Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, Zagreb 1993.