Doksografija

Doksografija (grč. δόξα = "mišljenje" + γράφω = "pisati, opisivati") je pojam koji se upotrebljava za djela antičkih povjesničara koji opisuju mišljenja i stavove ranijih filozofa i znanstvenika. Ovaj je pojam prvi put upotrijebio Hermann Diels. Iako doksografija ne predstavlja posebnu znanstvenu ili filološku disciplinu, njen značaj je jako velik.

Antička filozofija

Ogroman broj antičkih filozofskih djela vremenom je izgubljen, tako da ponekad sve što o njima znamo potječe iz doksografskih zapisa kasnijih pisaca. Među najpoznatijim "doksografima" su i Aristotel i Platon. Zahvaljujući njima mi možemo steći makar najosnovniju predstavu o filozofskim istraživanjima i gledištima predsokratskih filozofa kao što su, Tales iz Mileta, Anaksimandar, Empedoklo, Zenon iz Eleje i mnogi drugi.

Islamska doksografija

Islamska doksografija označava zbirku teozofskih djela (kao što je, na primjer, Kitab al-Maqalat koji je sastavio Abu Mansur Al Maturidi) u kojima se opisuju odstupanja od službenog učenja na koja se nailazi u raznim islamskim pravcima.

Vanjske poveznice

• Doksografija u antičkoj filozofiji u Stanfordskoj filozofskoj enciklopediji.

Nedovršeni članak Doksografija koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.