Civili [1]
- Martin Vladisavljević (1899.-1945.)
- Ilija Filipović (1912.-1945.)
- Živka Lunka rođ. Galović (1909.-1944.)
- Antun Kovanović (1869.-1945.)
- Franjo Žaverije Vladisavljević (1868.-1945.)
- Tomo Vladisavljević (1878.-1945.)
- Damljan Kovanović (1878.-1945.)
- Eva Bartolović (1904.-1945.)
- Marko Kovanović (vođa HSS-a) (1894.-1945.)
- Antun Gvozdić (1883.-1943.)
- PetarPavlović (1870.-1945.)
- Marijan Rogić (1893.-1945.)
- Josip Šercer, vođa HSS-a (1870.-1944.)
- Vladislav šercer, bogoslov (1924.-1945.)
- Vita Šercer, rođ. Žderić (1892.-1945.)
- Petar Špoljar, šef šumarije Županja (1902.-1945.)
- Ivan Kovanović (1873.-1945.)
- Petar Soldo (1890.-1945.)
- Ana Filipović (1934.-1945.)
- Blaž Ružić (1899.-1943.)
- Ana Raček rođ. Bitunjac (1904.-1945.)
- Živko Špoljar (1898.-1944.)
- Emilija Vladisavljević (1907.-1945.)
- Dr. Petar Gvozdić, veliki župan (1899.-1946.)
- Ilija Kraljević (1906.-1944.)
- Ana Jemrić rođ. Špoljar (1897.-1944.)
- Petar Tokić (1896.-1945.)
- Josip Zlomislić (1893.-1944.)
- Antun Vladisavljević (1916.-1945.)
- Josip Demenko, bilježnik u Račinovcima (1917.-1945.)
- Marijan Margić (1904.-1943.)
- Matija Bartolović rođ. Soldo (?-1945.)
- Janko Horvat (1887.-1944.)
- Janko Horvat (1927.-1944.)
- Roza Kasa (1929.-1947.) u križarima
- Eva Vladisavljević rođ Ljubičić (Tutorova) (1889.-1945.)
- Antun Rajšl (1906.-1943.)
- Manda Sabo rođ. Kovanović (1909.-1945.)
- Ivan Sokol, gostioničar (1899.-1945.)
- Franjo Viktorin, trgovac (1903.-1943.)
- Ivan Blažević Stanin (1901.-1945.)
- Ivan Bušić (1903.-1943.)
- Ela Šproh (1919.-1946.)
- Josip Ivanić (1886.-1945.)
- Petar Orsag (1905.-1946.)
- Šimun Romić (1919.-1945.)
- Stjepan Markota (1896.-1944.)
- Franjo Šarić (1906.-11945.)
- Marijan Džinić (1904.-1943.)
- Aleksandar Gjarmati (1905.-1943.)
- Zvonimir Kokotović (1908.-1943.)
- Adam Kudlak (1927.-1843.)
- Andrija Valenčik (1907.-1943.)
- Filip Klarić (1930.-1945.)
- Franjo Bonić (1902.-11942.)
- Mijo Špoljar (1877.-1943.)
- Mihajlo Gruden (1909.-1943.)
- Andrija Gruden (1912.-1943.)
- Ivan Brezovski (1892.-1943.)
- Josip Kovačević (1893.-1943.)
- Tomo Strgar (1927.-1943.)
- Samuel Čipkar (1913.-1943.)
- Petar Josipović (1905.-1944.)
- Ana Bartolović (1922.-1945.)
- Mandica Kovanović (1918.-1945.)
- Tomo Mikić, bilježnik (1913.-1945.)
- Ana Bartolović (1899.-1945.)
- Marko Ljubičić (1877.-1945.)
- Đuro Vrkljan (1899.-1945.)
- Mara Pekar (?-1945.)
- Vita Bartolović (1924.-1946.)
- Adam Damjanović (1890.-1946.)
- Marija Damjanović (1903.-1946.)
- Erka Macko (1920.-1944.)
- Stjepan Pudelko (1901.-1945.)
- Karlo Pavelić (1903.-1943.)
- Delfa Molnar (1903.-1944.)
- Petar Martiš (1935.-1945.)
- Mišo Belodradski (1925.-1945.)
- Jerko Šarić (1903.-1945.)
- Mara Romić (1925.-1944.)
- Pavo Kudlak, općinski redar (1900.-1945.)
- Augustin Soldo, pripadnik Kulturbunda (1907.-1945.)
- Marko Burlak (1900.-1943.)
- Marko Vladisavljević (1902.-1945.)
- Josip Kasa (1920.-1945.)
- Samuel Čipkar (1913.-1943.)
- Andrija Brezovski (1928.-1943.)
- Marija Galović (1925.-1945.)
Pripadnici Hrvatske vojske - domobrani[2]
- Stjepan Sajko (1909.-1944.)
- Marijan Galović (1920.-1944.)
- Ivan Kovanović (1919.-1944.)
- Joško Sič (1907.-1942.)
- Ivan Lukačević (1913.-1943.)
- Ištvan Žihlavski (1909.-1942.)
- Janko Šproh (1907.-1942.)
- Karol Pekar (1909.-1942.)
- Josip Gvozdić (1912.-1942.)
- Janko Horvat (1908.-1942.)
- Tomica Lacko (1913.-1942.)
- Ivan Romić (1923.-1944.)
- Ivan Sabo (1920.-1944.)
- Marko Filipović (1925.-1944.)
- Josip Hodak (1925.-1944.)
- Marko Begović (1920.-1945.)
- Valentin Perko (1914.-1944.)
Pripadnici ustaške vojske[3]
- Ivan Vladisavljević, ustaški narednik (1919.-1945.)
- Zdravko Lunka (1927.-1945.)
- Đuro Vidaković (1912.-1945.)
- Pavo Plavšić, ustaški vodnik (1923.-1945.)
- Marijan Plavšić (1925.-1945.)
- Adam Plavšić (1927.-1945.)
- Andrija Herček (1921.-1945.)
- Ivan Gvozdić Filjin, ustaški vodnik (1925.-1945.)
- Andrija Čajko (1926.-1945.)
- Janko Žihlavski (1918.-1944.)
- Ivan Soldo (1920.-1945.)
- Ivan Bonić (1919.-1945.)
- Franjo Bonić (1919.-1945.)
- Mijo Hrančo (1921.-1945.)
- Petar Henželj (1905.-1945.)
- Pavo Henželj (1928.-1945.)
- Mijo Žužić (1914.-1945.)
- Petar Žužić, ustaški vodnik, tajna policija (1921.-1945.)
- Luka Osmanović (1902.-1945.)
- Stjepan Tokić (1926.-1947.)
- Miško Macko (1921.-1944.)
- Slavko Lipec (1917.-1945.)
- Anđelko Šarić (1920.-1945.)
- Augustin Molnar (1915.-1945.)
- Antun Žužić (1902.-1945.)
- Ivan Žderić, tabornik (1904.-1945.)
- Stjepan Raček (1925.-1945.)
- Antun Ljubičić (1921.-1945.)
- Mato Tokić (1915.-1945.)
- Ivan Gvozdić, tabornik (1886.-1944.)
- Franjo Kasa (1920.-1945.)
- Luka Pendelj (1913.-1945.)
- Đuro Bolehradski (1916.-1945.)
- Andrija Bolehradski (1925.-1945.)
- Petar Gvozdić (1918.-1945.)
- Ante Pletković (1923.-1945.)
- Gabrijel Mihalj (1910.-1945.)
- Marko Perko (1923.-1944.)
- Josip Strgar (1922.-1943.)
- Pero Tokić (1920.-1945.)
- Petar Ćurdo (1928.-1945.)
- Emil Juhaz (1923.-1945.)
- Ivica Perko (1928.-1945.)
Pripadnici NOV-a - partizani[4]
Na popisu se nalaze soljanske žrtve Narodno-oslobodilačkog rata (1941.-1945.) Spomenik pogunilima mještani Soljana podigli su 27. srpnja 1959. u ulici Matije Gupca.
- Peršić Mijo
- Filipović Katica
- Tot Marko
- Borić Ivan
- Ćurdo Stanko
- Žužić Stipa
- Orsag Janko
- Pravda Ivan
- Špoljar Luka
- Fabric Mijo
- Faster Franjo
- Akalović Mijo
- Kovanović Pero
- Ljubičić Ivan
- Macko Erka
- Bonić Stojan
- Ružić Blaž
- Poljak Miško
- Čipkar Samo
- Valenčik Andrija
- Gavranović Ivan
- Gavranović Ruža
- Kubašek Pero
- Kubašek Tomo
- Bartolović Ana, ml.
- Bartolović Ana, st.
- Kovanović Marko
- Kovanović Mandica
- Vladisavljević Emica
- Koren Pero
- Bašić Josip
- Sajko Stipa
- Burlak Marko
Pripadnici njemačke vojske i hrvatskih legija [5]
- Mijo Pletković (1920.-1943. ), poginuo u Staljingradu
- Josip Nagl (1921.-1944.), poginuo u Crnoj Gori
- Luka Panjičanin (1925.-1945.), poginuo u Bosni
- Antun Bahman (1908.-1945.), nestao
- Josip Martiš (1914.-1944.)
- Vjekoslav Cimerman (1921.-1943.)
- Mato Štrauh (1924.-1944.)
- Josip Boj (1926.-1944.)
- Ivan Vidaković (1922.-1943.), poginuo u Bosni
Hrvatski oružnici - žandarmerija[6]
- Đuro Bašić (1920.-1945.)
- Marko Sajko (1920.-1942.)
- Mijo Vladisavljević (1912.-1945.)
Soljanski Romi[7]
U ljeto 1942. godine, u Soljanima i svim selima Cvelferije vlasti su pokupile sve Rome i deportirale ih u logor Jasenovac. Prema istraživanju koje je provedeno 1996. godine, soljanski Romi otjerani su u logor Jasenovac prije lipnja 1942. godine.
- Petar Nikolić (1879.)
- Anka Nikolić (1890.)
- Mladen Stojanović (1914.)
- Jelisaveta Nikolić (1924.)
- Maca Nikolić (?)
- Ljuba Nikolić (1917.)
- Draga Mitrović (1877.)
- Marija Nikolić (1918.)
- Alojzija Nikolić (1925.)
- Šandor Nikolić (1930.)
- Marko Nikolić (1906.)
- Jelena Đorđević (1909.)
- Mijo Nikolić (1912.)
- Kata Nikolić (1915.)
- Slavica Nikolić (1931.)
- Andrija Nikolić (1934.)
- Marko Nikolić (1941.)
- Kata Stojanović (1925.)
- Slavko Nikolić (1926.)
- Andrija Nikolić (1905.)
- Marija Nikolić (?)
- Damljan Nikolić (1930.)
- Vlatko Nikolić (1934.)
- Milan Nikolić (1899.)
- Jela Nikolić (1912.)
- Zorka Nikolić (1927.)
- Antun Nikolić (1899.)
- Šandor Nikolić (1894.)
- Branko Nikolić (1907.), žena mu i dvoje djece
Izvori
- ↑ Lunka, T., 2013.; Soljani u Drugom svjetskom ratu, str.271
- ↑ Lunka, T., 2013.; Soljani u Drugom svjetskom ratu, str.274
- ↑ Lunka, T., 2013.; Soljani u Drugom svjetskom ratu, str.275
- ↑ Lunka, T., 2013.; Soljani u Drugom svjetskom ratu, str.277
- ↑ Lunka, T., 2013.; Soljani u Drugom svjetskom ratu, str.277
- ↑ Lunka, T., 2013.; Soljani u Drugom svjetskom ratu, str.277
- ↑ Lunka, T., 2013.; Soljani u Drugom svjetskom ratu, str.116