Dobrotska čipka je čipka koja se izrađuje u Dobroti, mjestu u Boki kotorskoj u Crnoj Gori. Dio je nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori te je dio tradicije čipkarstva u Hrvata.
Izrađuje ju se jednom iglom i jednim koncem na lanenom platnu, čupajući potku (tkaninu), a u usnovi radeći uzorak koji čipkarica ima u svojoj glavi.[1]
Istraživali su ju jedna je od najznačajnijih hrvatskih etnologica Marijana Heneberg Gušić i njen suprug Branimir Gušić, otorinolaringolog, antropogeograf i planinar. Gušić je bavila se njome kao suradnica JAZU, u Odboru za narodni život i običaje. Pomagali su joj pri pretraživanju arhivskih fondova dr Miloš Milošević i don Gracija Ivanović. Najznačajnija zbirka dobrotske čipke se čuva u crkvi sv. Eustahija u Dobroti, a nju je po suvremenim muzejskim načelima Gušić obradila 1958. godine istaknuvši 54 jedinstvena i iznimna primjerka. Odatle je krenulo da se zbirku zaštiti kao kulturno dobro još 1963. godine.[2][1] Nekoliko lijepih primjeraka dobrotske čipke čuva se u dobrotskoj matičnoj crkvi, crkvi sv. Mateja.[3]
Dobrotska čipka je 2013. proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 BokaNews: Dobrotska čipka, nematerijalna kulturna baština – kraj ili početak? . BokaNews. 27. ožujka 2016. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
- ↑ 2,0 2,1 BokaNews: Nitima kroz vrijeme – Dobrotska čipka . BokaNews. 1. prosinca 2024. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
- ↑ Kotorska biskupija Don Ante Dragobratović: Dobrota – Sv. Matej (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)