Dalmacijacement (skraćeno DC) je hrvatska bivša tvrtka sa sjedištem u Kaštel Sućurcu.[1] [2]
Općenito
Nastala je 1957. spajanjem tvornica cementa i salonita s pratećim tupinolomima iz splitsko-solinsko-omiškog bazena koje su dotad poslovale kao samostalni gospodarski subjekti. To su bile tvornica Partizan iz Sv. Kaje (predratna Dalmatia, danas Sv. Kajo), Prvoborac iz Kaštel Sućurca (današnja tvornica Sv. Juraj, predratni Adriaportland), 10. kolovoz iz Majdana (predratni Split), Renko Šperac iz Omiša (predratni Lavocat), Ivan Morđin Crni u Solinu te tvornica salonita Antiša Vučićić (predratni Salonit) iz Vranjica.[3][1] 1967. su u sastav SOUR-a Dalmacijacemnta ušle tvornica cementnih proizvoda Jadranka i građevinsko poduzeće Voljak. 1971. u sastav Dalmacijacementa ušla je tvornica gipskartonskih proizvoda Kningips. 1979. u Kaštel Sućurcu je podignuta nova tvornica sa svim pratećim objektima gdje su se odvijali radni procesi od predhomogenizacije u rudniku do pakiranja cementa. Tvornica je privatizirana 1997. engleskoj grupi RMC. 2005. pogone bivšeg Dalmacijacementa kupila je meksička tvrtka CEMEX, treći najveći proizvođač cementa na svijetu.
Dalmacijacement je bio najveći proizvođač cementa u Hrvatskoj i ondašnjoj Jugoslaviji (30% jug. proizvodnje početkom 1970-ih), kao i veliki izvoznik.[1]
Pokroviteljstva
Dalmacijacement je bio pokroviteljem:
- športskog strjeljačkog društva iz Solina Streljačko društvo Dalmacijacement
- šahovskog kluba Mravince iz Mravinaca
U sklopu poduzeća nastala je klapa Dalmacijacement, koju je poduzeće financiralo, a njeni nastupi bili su ujedno i promidžba tvrtke.[4]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Uredništvo: CEMEX Hrvatska d. d.. Tehnička enciklopedija LZMK. 28. veljače 2025. Ažurirano: 1. kolovoza 2025. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
- ↑ Tvornica cementa Sv. Kajo. Cemex. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
- ↑ Jadranka Matić: Krah industrijske zone: kaštelanske tvornice su 'izbrisane', zašto praznina nije popunjena modernom, nezagađivačkom proizvodnjom?; 'Napravljena je još jedna velika greška, učinilo se najgore što se moglo...' . Slobodna Dalmacija. 21. travnja 2019. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
- ↑ Gordan Zubčić/Slobodna Dalmacija: Priča o klapi Dalmacijacement . Dugi Rat Online. 12. ožujka 2011. Arhivirano 8. kolovoza 2020. Pristupljeno 30. prosinca 2025.