|
crkva sv. Mikule Putnika na Gori
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Marjan, Split, Hrvatska |
| Koordinate | 43°30′26″N 16°25′39″E / 43.50727°N 16.42747°E |
| Godine izgradnje | 1219. |
| Godina završetka | 1219. |
| Renoviran | 1990. |
| Religija | rimokatoličanstvo |
| Patron | sv. Mikula Putnik na Gori |
| Arhitektonski stil | romanika |
| Materijal | kamen |
Crkva sv. Nikole na Gori (sv. Mikule, sv. Nikole Putnika, sv. Nikole de Serra, sv. Nikole de Serranda), rimokatolička sakralna građevina u Splitu, smještena na južnim obroncima Marjana, poviše Prve vidilice. Zaštićeno je kulturno dobro.[1]
Opis dobra
Sagrađena je u 13. stoljeću,[1] na jugoistočnom obronku Marjana, oko dvjesta metara iznad Prve vidilice na zaravni odakle se pruža jedinstven pogled na Split.[2] Dali su ju sagraditi Splićanin Rako i supruga mu Elizabeta te su je darovali Bogdanu, opatu samostana sv. Stjepana na Sustipanu. Zabilježeno je da je 13. siječnja 1219. godine kamen temeljac blagoslovio trogirski biskup Treguan.[3] Uz crkvu je u 14. stoljeću bila bratovština, a u 16. stoljeću je bila obitavalište pustinjaka[2], koji su je preuzeli od benediktinaca. U 17. stoljeću oštetili su je Turci. Obitavalište pustinjaka uklonjeno je 1922. godine.[2]
U 20. stoljeću skrb nad crkvom sv. Nikole preuzelo je Društvo Marjan, koje ju je obnovilo 1919. godine. Isto društvo ju je restauriralo i 1990. godine.[3][4]
Crkva sv. Nikole je jednobrodna je kamena građevina romaničkoga sloga. Pravokutne je apside[2] u kojoj se nalazi stara kamena menza. Uz apsidu je na južni zid prislonjen romaničko-gotički zvonik na preslicu, a vrh jednostavna pročelja je gotičko-renesansni kip Krista[2] iz 15. stoljeća. U crkvi se nalazi slika sv. Nikole, rad splitskog slikara Anđela Uvodića.[2]
Zaštita
Pod oznakom Z-3426 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificiranog kao sakralna graditeljska baština.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Zaštićena kulturna dobra - Splitsko-dalmatinska županija - min-kulture.hr
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 29. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
- ↑ 3,0 3,1 Vilogorac, Inga, Splitske crkve, Spomenička baština, str. 97.
- ↑ Crkvice na Marjanu , Portal za kulturni turizam. Pristupljeno 11. prosinca 2017.
Literatura
- Vilogorac, Inga, Splitske crkve, Spomenička baština, Ex libris, Split-Zagreb, 2005. ISBN 953-6310-45-7
Vanjske poveznice
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.