Toggle menu
244,2 tis.
69
18
630,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Crkva Hrista Carja u Banjoj Luci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Crkva Hrista Carja
Lokacija Banja Luka,
Bosna i Hercegovina
Godine izgradnje 1998.2010.
Renoviran izgradnja u tijeku
Srušen 1944.
Religija grkokatoličanstvo

Crkva Hrista Carja (poznata i kao Plava crkva), vjerski objekt ukrajinskih grkokatolika u Banjoj Luci. U susjedstvu je KŠC Bl. Ivan Merz i rimokatolička Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije.

Povijest

Grkokatolička parohija u Banjoj Luci je osnovana 1910. godine, kada su se Ukrajinci i počeli doseljavati na područje Bosne i Hercegovine. Nisu imali svoje vjerske hramove obratili su se svom mitropolitu Andreju Šeptickom u Ukrajini, koji je posredstvom sebi bliskih svećenika organizirao rad parohija u Bosni i Hercegovini i to u Prnjavoru, Devetinama, Staroj Dubravi, Derventi i Banjoj Luci. Banja Luka je nosila naslov parohije, ali svoje sjedište je imala u Kozarcu, jer nisu imali svoga prostora u Banjoj Luci. Parohija je obuhvaćala područje od Bosanske Gradiške, pa sve do Banje Luke. Godine 1930. kupljeno je zemljište i u Banjoj Luci. To je mjesto gdje se nalazi sadašnja crkva. Prva mala crkva posvećena je 1931. godine, ali ona je 1944. srušena prilikom bombardiranja Banjaluke u Drugom svjetskom ratu. Temelji današnje crkve su postavljeni 1998. godine, a zidarski i ličilački radovi su završeni oko 2010.. Crkva još uvijek nije potpuno izgrađena i mnogo toga treba napraviti, između ostalog oslikavanje unutrašnjosti, ali za vjerske obrede i liturgiju crkva ispunjava one najosnovnije uvjete.

Crkva Hrista Carja je vjerski objekt u sastavu grkokatoličke Križevačke eparhije, koja obuhvaća sve grkokatolike na području Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Križevačka eparhija i Krsturske eparhija u Srbiji danas čine Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj i Srbiji koja liturgiju obavlja na slavenskom obredu i koristi crkvenoslavenski jezik i pismo ćirilicu.[1]

Izvori

Vanjske poveznice