Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Biloxi Indijanci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Biloxi (Baluxa, Beluxi, Bilocchi, Bolixe, Paluxy).- Maleno pleme Siouan Indijanaca nekada naseljeno u južnom Mississippiju, danas gotovo izumrlo. Za Biloxije se vjerovalo da su pripadali porodici Muskhogean sve dok preživjele članove Gatschet nije 1886 godine posjetio u južnoj Louisiani, i otkrio mnoge riječi koje ukazuju da su Siouanske. Za najbliže srodnike ovih Indijanaca, prema Dorseyu, su Dhegiha, grupa plemena kojima pripadaju Osage, Kansa, Ponca, Quapaw i Omaha. Danas se smatra da su najsrodniji plemenu Mosopelea, poznatima i pod imenima Ofo ili Ofogoula. Prvi zapisi o njima potječu od Ibervillea, koji ih 1699. nalazi kod zaljeva Biloxi Bay, zajedno u društvu sa plemenima Pascagoula i Moctobi. Sva tri plemena zajedno tada su imala 20 koliba.

Biloxe kroz njihovu povijest nalazimo na raznim lokacijama. U Louisianu odlaze 1764, i nakon mnogo lutanja u ranom 19. stoljeću (prije 1825), prodaju svoju zemlju i odlaze na Biloxi Bayou u Teksas. Neki se kasnije vrate u Louisianu, gdje još njihovi potomci žive kod Lecompte u župi Rapides. Drugi su 1886. otišli u Oklahomu gdje su ušli u sastav plemena Choctaw. Rana populacija iznosila je oko 500 (1699). Popisom iz 1908 bilo ih je 7; procjenom iz 2000 ima ih oko 50 u Louisiani.

Govorno područje jezika plemena Biloxi

Ime

Ime Biloxi dolazi možda od njihovog vlastitog naziva za sebe, Taneks anya, "first people," od čega su rani Francuzi napravili izraze Ananis, Anaxis i Annocchy. Indijanci Muskogee zvali su ih Polu'ksalgi.

Etnografija

Biloxi nikada nisu bili veliko pleme, oko 500 duša, koji su živjeli blizu današnjeg Biloxija. Njihove nastambe bili su šatori. Oruđe su izrađivali od drveta i kamena. Društvo je bilo matrilinearno. Danas su u Louisiani udruženi sa nesrodnim plemenom Tunica, narodom iz nekadašnje provincije Quizquiz, na rezervatu blizu Marksvillea. U Marksvilleu se nalazi plemenski muzej.

Literatura

  • Jean Louis Berlandier, Indians of Texas in 1830, ed. John C. Ewers and trans. Patricia Reading Leclerq (Washington:: Smithsonian, 1969).
  • James O. Dorsey and John R. Swanton, A Dictionary of the Biloxi and Ofo Languages (Washington: Smithsonian Institution, Bureau of American Ethnology, 1912).
  • Dianna Everett, The Texas Cherokees: A People between Two Fires, 1819-1840 (Norman: University of Oklahoma Press, 1990).
  • M. R. Haas, "The Last Words of Biloxi," International Journal of American Linguistics 23 (1968).
  • Frederick Webb Hodge, ed., Handbook of American Indians North of Mexico (2 vols., Washington: GPO, 1907, 1910; rpt., New York: Pageant, 1959).
  • Anna Muckleroy, "The Indian Policy of the Republic of Texas," Southwestern Historical Quarterly 25-26 (April 1922-January 1923).
  • Joseph Milton Nance, After San Jacinto: The Texas-Mexican Frontier, 1836-1841 (Austin: University of Texas Press, 1963).

Vanjske poveznice