Bela Krleža
| Bela Krleža | |
| Rodno ime | Leposava Kangrga |
|---|---|
| Rođenje | 26. listopada 1896. (Senj, Hrvatska) |
| Smrt | 23. travnja 1981. (Zagreb, Hrvatska) |
| Suprug | Miroslav Krleža |
| Portal o životopisima | |
| Portal o filmskoj umjetnosti | |
Bela Krleža (Senj, 26. listopada 1896. – Zagreb, 23. travnja 1981.) bila je hrvatska kazališna glumica srpskoga podrijetla.
Životopis[uredi]
Leposava Kangrga, hrvatska kazališna glumica poznatija kao Bela Krleža, rođena je u Senju 26. listopada 1896.[1] godine, u ličkoj, srpskoj obitelji.[2] Bela je kao jedinica bila izrazito vezana za obitelji svojih djedova (Kangrga, Vuksan, Čuturilo). Otac Milan Kangrga, bio je poštanski službenik, a majka Katarina Vuksan, kći otočačkog trgovca.[2] Zajedno s roditeljima preselila se 1903. iz Senja u Zagreb, gdje je i maturirala.[2] U Sveučilišnoj knjižnici radila je jednu školsku godinu (1920./21.).[2] Glumica je privatno učila glumu, te je 1929. godine primljena u zagrebački HNK, gdje je debitirala u praizvedbi drame "Gospoda Glembajevi" u ulozi barunice Castelli. Autor te drame bio je njen suprug, cijenjeni hrvatski književnik Miroslav Krleža. Osim barunice Castelli, oživjela je i Krležine likove Laure Lenbach i Madlen Petrovne u "U agoniji", Melite i Klare u "Ledi", te Livije Ancile i Klare Anite u "Areteju".
Ostvarila je i zapažene uloge u Nušićevim i Držićevim komedijama, kao i u dramama Ibsena, Tolstoja i Gorkog. Nastupala je i kao gospođa Erline u "Lepezi lady Windermere" Oscara Wildea i kao Kitty Warren u "Zanatu gospođe Warren" Shawa.
Supruga je upoznala 1910. godine u Zagrebu.[3] Umrla je 23. travnja 1981. u Zagrebu, te je pokopana na Mirogoju. Na adresi Gvozd 23 gdje su živjeli Bela i Miroslav Krleža od 1952. godine, danas se nalazi njihov stan uređen kao izložbeni prostor koji je otvoren za posjetitelje.
Izvori[uredi]
- ↑ Dara Janeković: Susreti s poviješću, Zagreb : Prometej, 2000., ISBN 953-6460-12-2 nevaljani ISBN, str. 316.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Enciklopedijski članak KRLEŽA, Bela, U: Velimir Visković, ur., Krležijana, sv. 1 : A – Lj, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 1993., ISBN 953-6036-11-8 nevaljani ISBN (sv. 1), ISBN 953-6036-12-6 nevaljani ISBN (cjelina), str. 502.
- ↑ Stanko Lasić: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, Knj. 6. : Silazak s povijesne scene : 1982.–1990., Zagreb : Globus, 1993., ISBN 953-167-002-1 nevaljani ISBN, str. 402.