Banica je bila župa srednjovjekovne Bosne. Nalazila se je oko gornjeg toka rijeke Sane. Upravno je bila dijelom Donjih kraja. [1] Posjede u Banici s gradom Ključem imali su hrvatski bosanski velikaši Hrvatinići. Vlasništvo nad Banicom i Vrbanjom Hrvatinićima je potvrdio ban Stjepan II. Kotromanić u zahvalnost Vuku Vukoslaviću što je u ratu Bosne i Srbije, vratio banov grad Novi, koji je car Dušan 1350. pri provali u Bosnu bio zauzeo. Pri podjeli obitelji Hrvatinića 1351., Vukoslavići su dobili Banicu, a Pavlovići župu Zemljanik. Po svom glavnom posjedu, gradu Ključu u župi Banici Hrvatin Stjepanić dobio je pridjevak Ključki (Hrvatin Ključki). Ban Stjepan II. Kotromanić tako naziva Hrvatina u darovnicama njegovu sinu Vukoslavu.[2]
Izvori
- ↑ Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 58.
- ↑ Pejo Ćošković (2002): Hrvatinići, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 25. travnja 2016.