Baić, plemićka porodica uživa plemstvo od Leopolda I. (1658.-1705.), a dodijeljeno je Stjepanu Baiću i njegovim sinovima, kao i bratu Đuri 1691. godine. Plemstvo je 10. siječnja 1756. potvrđeno u Njitri Antunu i Ivanu Baiću, a iste godine 2. svibnja potvrđeno je i u Bačkoj županiji. Iványi spominje Komoransku županiju (madž. Komarom megye), a Bars i Lipto kao mjesta u navedenoj županiji odakle po njemu ova porodica vodi podrijetlo.
Porodica se seli u Komaromsku županiju odakle se vjerojatno naseljavaju i u Lemeš gdje se nalaze na popisu iz 1751. Ogranci ove porodice žive u Baji i Bajmoku.
Godine 1799. članovi ove porodice dobivaju potvrdu o pravom i nesumnjivom plemstvu za sebe i potomke. Uz potvrdu je priložena genealogija porodice.
Potomci ove porodice ne žive više u Lemešu. Interesantno je da se ova porodica vodi u kasnijim popisima i u dokumentaciji različito: Baicsi (Bajczi), Bajcsi ili Bajtsy. Na citiranom dokumentu gdje su navedena prezimena svih 36 porodica utemeljivača općine jasno stoji «Baics» što navodi na zaključak kako se radi o bunjevačkoj porodici.
Dokaza o grbu nema.
Izvor
•Grosschmid, Gábor, Nemes-Militics 1771-ik évben, A Bács-Bodrogh vármegyei Történelmi Társulat évkönyve, 2-4/XI, Zombor, 1895, 94.
•Dudás, Gyula, A Bácskai nemes családok, A Bács-Bodrogh vármegyei Történelmi Társulat évkönyve, 1/VIII, Zombor, 1892, 1-14.
•Orosz, Ernö, Heves és a volt Külsö-Szolnik egyesült vármegyék nemes családjai, www. vfmk. hu/orosz/cimlap.htm