Astronom (Vermeer)
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika
Astronom (nizozemski: De astronoom) je slavno ulje na platnu koje je naslikao nizozemski barokni slikar Johannes Vermeer oko 1668. godine[1].
Portreti znanstvenika bili su omiljena tema u nizozemskom slikarstvu 17. stoljeća. Slika prikazuje muškarca u 30-ima kako intezivno promatra nebeski globus u dobro i toplo osvijetljenom ateljeu. Time je jedna od samo dvije Vermeerove slike, uz „Geografa“, koja prikazuje muškarca. Vjeruje se da obje prikazuju istog čovjeka[2], Antoniea van Leeuwenhoeka[3]. Istraživanje iz 2017. god. dokazalo je da platno za oba djela proizlazi iz istog materijala, potvrđujući njihov bliski odnos[4].
_-_WGA24686.jpg)
Muškarac ima dugačak, ravan nos i pune usne, odjeven je u kućni ogrtač - kimono, kojeg je Carski sud izdao nizozemskim trgovcima koji žive u Japanu u vrlo ograničenim količinama. Astronom na globusu mjeri udaljenost palcem i srednjim prstom, te zapravo prikazuje očaranost geografijom i znanošću koje su u 17. stoljeću promijenili svijet. Kao i mnogi Vermeerovi likovi, astronom je smješten kraj prozora. Ruke mu pokreću kretanje tijela prema naprijed, a na licu se odražava trenutak otkrića. Opća fizionomija, neopisive osobine, neuredna kosa i odijelo privlače pogled na osvijetljeno lice mislioca, u sobu u kojoj je jedino svjetlo znanje. Osim toga, na stolu se još nalazi i nekoliko knjiga, a ona otvorena mu služi kao vodič. Identificirana je kao drugo izdanje Adriaena Metiusa iz 1621. god.: „Istraživanje ili opažanje zvijezda“, a otvorena je na poglavlju koje kaže da je za to istraživanje potrebno i „nadahnuće od Boga“. S knjigom na stolu je i astrolab koji je prvi izradio nizozemski kartograf Willem Janszoon Blaeu koja se nalazi i na „Geografu“. U Vermeerovom astronomu astrolab može sugerirati čovjekovu potrebu da zacrta svoj tijek u životu pažljivom i racionalnom primjenom logike i mjerenja.
Konstrukcija prozora je ukrašena vitrajem ukrasne stabljike. Dolazeća svjetlost koncentrirana je na učenjaka i nebeski globus stvarajući tajanstveno ozračje. Iznad ormara se nalazi dijagram, možda neka astronomska saznanja koja su izgubljena tijekom vremena. Slika na zidu prikazuje „Pronalazak Mojsija” i također predstavlja potrebu za božanskom inspiracijom; Mojsije može predstavljati znanje i znanost jer je bio „obrazovan svim mudrostima Egipćana”[5]. Vermeerov astronom predstavlja dvije različite vrste potrage za znanjem iz 17. stoljeća, modernu pored tradicionalne.
Sliku je, zajedno s Geografom, 27. travnja 1713. god. u Rotterdamu kupio nepoznati kolekcionar. Između 1881. i 1888. pariški trgovac umjetninama Léon Gauchez prodao ju je bankaru i kolekcionaru umjetnosti Alphonseu Jamesu de Rothschildu. Nakon njemačke invazije na Francusku, sliku su 1940. god. nacisti odnijeli iz hotela obitelji Rothschild u Parizu i odnijeli u Njemačku. Na poleđini je tada crnom tintom utisnuta mala svastika. Slika je vraćena obitelji Rothschild nakon rata[6], a od 1983. god. je izložena u Louvreu[7].
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ "L'Astronome ou plutôt L'Astrologue", Atlas: katalog izloženih umjetničkih djela, Musée du Louvre (fr.) Posjećeno 19. svibnja 2020.
- ↑ Anthony Bailey, Vermeer: Pogled na Delft, 2001. str. 165.–170. ISBN 0-8050-6930-5 (engl.)
- ↑ Klaas van Berkel, Znanstveni svijet Vermeera, str. 13.-14. ISBN 90-400-9825-5 (engl.)
- ↑ C. Richard Johnson i WA Sethares Jr., "Match Weave Match podržava podržavanje Vermeerovog geografa i astronoma kao privjesnog para", 2017., Časopis Historians of Netherlandish Art br. 9. (engl.)
- ↑ Stari zavjet, 7:22
- ↑ Herbert R. Lottman, Obnova Rothschilda: velika bankarska dinastija kroz dva burna stoljeća, str. 312. IBTauris, 1995.
- ↑ "L'Astronome", Communauté Louvre, Musée du Louvre (fr.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Walter A. Liedtke, Vermeer i Delftska škola, Metropolitanski muzej umjetnosti, New York ISBN 978-0-87099-973-4 (engl.)