Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Andoa

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Andoa, Kolektivno ime za grupu indijanskih plemena, šire grupe Andoan, koja po njima dobiva ime, a jezično klasificiranih porodici Zaparoan. Plemena Andoa naseljena su na sjeveru Perua u departmanu Loreto duž rijeka Pastaza i Morona. Etnički ostalo ih je najviše oko 150, ali su jezično asimilirani od Indijanaca sada nazivanih Quechua del Pastaza y del Tigre. Andoe su 1975. prema SIL-u imali tek pet govornika, a 1993. potpuno je izumro. U prave Andoa Indijance pripadaju Guallpayo, Guasaga i Murato (?) koji su prihvatili jezik Candoshi Indijanaca.

Andoe su u prekonkvistadorsko doba živjeli između Pastaze i Morone, a središte im je bilo na rijeci Huasaga. Još u rano hispansko doba sa područja Huasage odvođeni kao robovi na Marañón, gdje su 1582. uklopljeni u encomiende koje su pripadale građanima Santiago de las Montañasa. U 17. stoljeću nalaze se na San Francisco de Borji. Murato Indijanci koji su živjeli uz Huasagu, zajedno su sa plemenima Gae i Semigae pripisivani Andoama, za koje Steward i Metraux ustanovljuju srodnost s Zaparosima. Kulturno su Murato srodniji Jívarosima, a suvremeni jezikoslovci njihovu srodnost vide sa Kandoshima. Kulturnu srodnost između Andoa i Murata uočavaju jezuitski misionari, a ona je moguća posljedica zaparoizacije.

Brojno stanje Andoan plemena, uključujući ovdje i plemena Guasaga, Guallpayo ili Toquereo i možda Asaruntoa iznosila je oko 10,000 [1].

Izvori

Vanjske poveznice