Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Anaksimen

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Anaksimen
Anaksimen
Anaksimenov profil
zapadna filozofija
Predsokratska filozofija
Rođenje 585.pr.Kr
Smrt 528.pt.Kr
Škola/tradicija Miletska škola,Naturalizam (filozofija)
Glavni interesi metafizika
Poznate ideje zrak je arhé (počelo svijeta)
Utjecao na Heraklita, Anaksagoru, Melisa, Platona i Hipokrata
Portal o životopisima


Anaksimen (grč. Άναξιμένης), 585. pr. Kr. - 525. pr. Kr. bio je starogrčki filozof predsokratovac, pripadnik Miletske škole koja je kao temeljni filozofski problem postavila pitanje o počelu (pratemelju, prauzroku) svijeta.

O Anaksimenu, autoru izgubljene rasprave Περὶ φύσεως (O prirodi), ostalo je malo podataka. Možemo ga smatrati praznanstvenikom kozmologom i astronomom (točno je, recimo, ustvrdio da je Mjesečeva svjetlost reflektirana, a zanimao ga je i niz meteoroloških problema), no u biti on je, načinom postavljanja pitanja, svakako filozof.

Anaksimenove teorije

Po Anaksimenu, zrak je prapočetak svega postojećega; on je bezgraničan, neizmjeran, sveobuhvatan i vječno se giba. Različite stvari, oblici, nastaju zgušnjavanjem (hlađenjem) i razrjeđivanjem (zagrijavanjem) zraka, i to ovim redoslijedom: vatra - zrak - vjetar - oblaci - voda - zemlja - stijenje. Zviježđa i nebeska tijela, a najprije Zemlja, koja je u središtu svemira i iz koje nastaju i oko koje kruže ostala tijela - zgusnuta su vatra. Zemlja je valjkasta ploča koja se održava na zraku. Da zgušnjavanje hladi, a razrjeđivanje grije, zaključivao je temeljem naivnoga iskustvenog opažanja o vlastitu dahu, koji je hladan kada se usta skupe, a topao ako se otvore.

Kako bilježi Plutarh, prema Anaksimenu svijet se periodično stvara i rastvara, te pritom nastaje niz sukcesivnih svemira. Čak su i bogovi postali iz zraka, a ne obratno. Osim toga, zrak kao temeljna supstancija povezuje čovjeka sa svijetom: "Kao što je naša duša zrak i kao takva upravlja nama, tvoreći od nas jedinstvo, tako dah ili zrak obuhvaća i nosi čitavi kozmos." (Hermann Diels, Fragmente der Vorsokratiker)

Anaksimen je bio mlađi od svojega učitelja, Milećanina Anaksimandra, ali ga se u povijesti filozofije tradicionalno navodi prije njega, da bi se očuvao, po redu apstraktnosti i "neopipljivosti", niz miletskih prapočetaka: voda (Tales) - zrak (Anaksimen) - apeiron (Anaksimandar).

Anaksimen je utjecao na Heraklita, Anaksagoru, Melisa, Platona i Hipokrata, dočim ga Parmenid pobija.