Albanski jezik
Albanski jezik Shqip | |
| Države govorenja: |
Albanija, Kosovo, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Grčka, Turska, Italija, i druge države |
| Regije govorenja: |
Balkan |
| Broj govornika: | 6,169.000 |
| Rang: | - |
| Razredba: | indoeuropski albanski |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | sq |
| ISO 639-2: | alb (B) / sqi (T) |
| ISO 639-3: | AAE, AAT, ALN, ALS |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Albanski jezik (ISO 639-3: sqi) makrojezik, od 1952. službeni jezik Albanije, koji se temelji na toskijskome. Pripada albanskoj neovisnoj skupini jezika i govori ga oko 7.400.000 ljudi, od čega 4.283.000 u Albaniji (1989.), 1.500.000 na Kosovu; 700,000 u Grčkoj (Nicholas, 2002.), 500.000 u Turskoj (1980.) i 500.000 u Makedoniji.[1] Smatra se da svoje korijenje vuče iz staroilirskih jezika.
Izgovor
Albanska abeceda ima 36 slova: a, b, c, ç, d, dh, e, ë, f, g, gj, h, i, j, k, l, ll, m, n, nj, o, p, q, r, rr, s, sh, t, th, u, v, x, xh, y, z, zh.
Albanska abeceda čita se otprilike slično kao i hrvatska, uz par iznimaka:
-y se čita kao njemačko ü ili francusko u
-x se čita kao talijansko z u zero, azzuro
-xh se čita kao dž
-gj se čita kao đ
-ç se čita kao č
-q se čita kao ć
-ë se čita kao francusko e ili tursko ı (tzv. poluglasnik)
-sh se čita kao š
-zh se čita kao ž
-dh se čita kao englesko th
-l se čita kao lj
-ll se čita kao l
Dijalekti
Albanski jezici dijele su u dvije glavne skupine: toskijska i gegijska. Rijeka Shkumbin je linija podjele. Sjeverno od rijeke Shkumbin govori se gegijski, a južno toskijski. Sve do dolaska komunista na vlast standardni jezik bio je temeljen na gegijskome, a poslije od 1952. na toskijskom.
Gegijski se govori u sjevernoj Albaniji, Makedoniji, Kosovu i dijelovima Crne Gore. Godine 1968. kosovski, makedonski i crnogorski Albanci su odlučili isključivo rabiti toskijski kao školski i književni jezik.[2]
Usporedba albanskog s drugim jezicima
| Albanski | muaj | i ri | nënë | motër | natë | hundë | tre | i zi / e zezë | i kuq | i verdhë | i blertë / i gjelbër | ujk |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Drugi Indoeuropski jezici | ||||||||||||
| hrvatski | mjesec | novo | majka | sestra | noć | nos | tri | crno | crveno | žuto | zeleno | vuk |
| engleski | month | new | mother | sister | night | nose | three | black | red | yellow | green | wolf |
| latinski | mēnsis | novus | māter | soror | nox | nasus | trēs | āter, niger | ruber | flāvus, gilvus | viridis | lupus |
| talijanski | mese | nuovo | madre | sorella | notte | naso | tre | nero | rosso | giallo | verde | lupo |
| njemački | Monat | neu | Mutter | Schwester | Nacht | Nase | drei | schwarz | rot | gelb | grün | Wolf |
| portugalski | mês | novo | mãe | irmã | noite | nariz | três | negro | vermelho | amarelo | verde | lobo |
| španjolski | mes | nuevo | madre | hermana | noche | nariz | tres | negro | rojo | amarillo | verde | lobo |
| rumunjski | luna | nou/noi | mamă | soră | noapte | nas | trei | negru | roşu | galben | verde | lup |
| velški | mis | newydd | mam | chwaer | nos | trwyn | tri | du (/di/) | coch, rhudd | melyn | gwyrdd, glas | blaidd |
| poljski | miesiąc | nowy | matka | siostra | noc | nos | trzy | czarny | czerwony | żółty | zielony | wilk |
| litavski | mėnuo | naujas | motina | sesuo | naktis | nosis | trys | juoda | raudona | geltona | žalias | vilkas |
| bugarski | месец mesec |
нов nov |
майка maika |
сестра sestra |
нощ nošt |
нос nos |
три tri |
черен čeren |
червен červen |
жълт žălt |
зелен zelen |
вълк vălk |
Izvori
- ↑ Albanian, Tosk: A language of Albania
- ↑ Edwin E. Jacques: Albanians : an ethnic history from prehistoric times to the present, Jefferson, North Carolina : McFarland, 1995., ISBN 0-89950-932-0, str. 484.
„Progress in the development of a uniform language came in April 1968. At a Consultation on Language in Prishtina, the Albanians of Kosova, Macedonia and Montenegro in Yugoslavia decided to abandon the literary use of the Geg dialect and use only the official Tosk form in all their publications and schools (Përparim March-April 1968, 323-24; Dielli 28 February 1989, 3).”(Jacques, 1995., str. 484.)