Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ajas-beg

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Script error: No such module "Dodaj infookvir". Ajas-beg (? - Visoko, 10. siječnja 1486.), sandžak-beg Bosanskog sandžaka i sandžak-beg Hercegovačkog sandžaka te sandžak-beg u Ćustendilu, kulturni mecesna. Uzima se da je osnivačem Visokog nastalog poslijeg osmanskih osvajanja,[1] tj. Visokog kao naselja orijentalno-islamskog tipa.[2]

Životopis

Ne zna se točno kad je rođen. Nije pouzdano odakle je, osim da je južnoslavenskog podrijetla[3] iz kršćanske obitelji, i da je vjerojatno rodom iz Visokog jer je ondje ostavio veliki broj vakufa. Sin je Isak-bega Abdulhajeva. Islamizirani kršćani ovakvim su imenima nazivali svoje očeve te tako prikrivali svoje kršćansko podrijetlo. Uvakufio je mnogo objekata u Visokom i Sarajevu. U Visokom je dao podići hamam, mekteb, vodovod, most na rijeci Bosni i tekiju nakšibendijskog reda. U Sarajevu je dao podići džamiju, mekteb, hamam i vodovod.[1] Voda iz Ajas-pašina hamama sprovedena je u Miljacku tik niže od Latinske ćuprije. Voda je otjecala kanalo koji se poslije pružao niz ulicu Kujundžiluk. Po Ajas-paši nazvala se cijela mahala. U njoj je bila Sabljarska čaršija, u kojoj je bilo mnogo dućana od kojih su 22 pripadala ovom vakufu. Ne zna se gdje je bilo Ajas-pašino vrelo kraj koga je Čekrekčija uvakufio 5 dućana. Ajas-pašina sarajevska vakfija je iz 1477. godine.[4] U izvorima se Ajas prvi put spominje 26. travnja 1470. kao sandžak-beg Bosanskog sandžaka. Vođa vojnih pohoda na djelove Hrvatske koji su bili u kršćanskim državama. 1472. poduzeo je pohod na središnju i zapadnu Hrvatsku, produživši dalje u Furlaniju. Vodio je vojsku od 30 000 ljudi što je bio prvi važniji osmanski pohod nakon osvajanja Bosne. Glede veličine vojske i pohoda koji je poduzeo 1472., smatra se da je bio vrhunski vojskovođa, a to je znanje i iskustvo mogao steći samo u sređenoj vojsci jedne države ili velikaša. Budući da se smatra da je bio iz Visokog, mogao je biti u vojsci bosanske države ili nekog bosanskog velikaša. Vjerojatno je bio plemićkog podrijetla. Novi spomen je 1477. godine. Spominje ga se gdje legalizira svoje vakufname na sarajevskom sudu, a koje je dao podići u Visokom i Sarajevu. Listopada 1478. postao je hercegovački sandžak-beg i dužnost je obnašao do ljeta 1480. godine. Nakon toga je sandžak-beg sandžaka sa sjedištem u Ćustendilu. Siječnja 1482. osvojio je Herceg Novi za što je nagrađen naslovom paše. Ajas-beg, sada Ajas-paša 1483. je opet bosanski sandžak-beg. Naposljetku se 1483. vratio na položaj bosanskog sandžak-bega, po drugi put. Dužnost je obnašao do 1484. godine. Umro je 10. siječnja 1486. godine.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 (boš.) Familija Zečević Sead-Sejo Zečević: Porodično stablo "Familija Zečević" , str. 2 (pristupljeno 26. travnja 2018.)
  2. (boš.) Općina Visoko (Arhivirano 9. rujna 2018.) Historijski osvrt (pristupljeno 26. travnja 2018.)
  3. Ajas-paša | Hrvatska enciklopedija. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1028 Pristupljeno 7. svibanj 2019. 
  4. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Odluka kojom se graditeljska cjelina - Čekrekčinica (Čekrekči Muslihudinova) džamija sa dućanima u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 3. studenog 2004. (pristupljeno 26. travnja 2018.)