Abdulah Jeleč(1940.)[1], ratni zapovjednik tzv. ARBiH u Bugojnu.[2] Bio je načelnikom Štaba Teritorijalne odbrane (TO) u Bugojnu.[3]
Na čelu Ratnog predsjedništva općine Bugojno, koje je donijelo odluku o formiranju zarobljeničkog logora Stadion, bio je Dževad Mlaćo. Na tim sjednicama Ratnog predsjedništva Bugojno bili su i predsjednik Izvršnog odbora Uzeir Mlivo, siva eminencija Mensud Duvnjak, Abdulah Jeleč, Senad Dautović, Ismet Duvnjak. Abdulah Jeleč je tijekom 1993. godine bio načelnik Stožera TO-a pri tzv. Armiji BiH. [4]
O Mlaćinoj mračnoj ulozi u udruženom zločinačkom pothvatu protiv bugojanskih Hrvata poslije se još dosta doznalo i tijekom postupka protiv Enesa Handžića (predmet Handžić i ostali: Handžić, Senad Dautović, Nisvet Gasal i Musajb Kukavica), vođenim pred Sudom BiH od veljače 2008. godine. Na zahtjev Sudskog vijeća dao je iskaz o ratnim zbivanjima u Bugojnu, ali to isto Sudsko vijeće dodijelio je i njemu i Selmi Cikotiću odvjetnike tijekom davanja iskaza da se ne bi inkriminirali. Nažalost, pred BiH pravosuđem mu je zbog političkih interesa kompromitirane SDA bio stalno imunitet i zaštita državnog vrha, te se njime nikad nije bavilo, kao ni Selmom Cikotićem, Ganićem, Abdulahom Jelečem. Postupci vođeni pred Sudom BiH za zločine nad bugojanskim Hrvatima bili su farsa. Vojni vještak Suda BiH bio je general tzv. Armije BiH Fikret Muslimović, također tada aktualni savjetnik Bakira Izetbegovića. Nakon nekog vremena predmet Handžić i ostali podijelio se tijekom postupka na dva predmeta: Handžić i Gasal i ostali. [4]
U emisiji "60 minuta" na FTV-u 2012. godine, iznio je Jeleč lažne tvrdnje. Optužio je HVO za planiranje napada na Armiju BiH u Bugojnu, odnosno pokušaj predstavljanja HVO-a zločinačkom organizacijom, na što je reagirala Koordinacija Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna.[2]
Osumnjičeni
Bugojanski su Hrvati 25. studenoga 1994. kod vojnih i civilnih institucija vlasti, podnijeli krivičnu prijavu protiv 440 osoba osumnjičenih za ratne zločine počinjene tijekom 1993. u Bugojnu. 15 prvih prijavljeni su kao najodgovorniji za sve zločine počinjene nad Hrvatima u bugojanskoj općini: Dževad Mlaćo - predsjednik ratnog predsjedništva i predsjednik SDA Bugojno, Zeir Mlivo - predsjednik vlade općine Bugojno, Abdulah Jeleč - načelnik štaba obrane općine, Senad Dautović - načelnik službe javne sigurnosti općine, Kemal Džafić - časnik bivše JNA, načelnik sigurnosti štaba obrane općine, Enes Handžić iz Donjeg Vakufa - načelnik sigurnosti 307. muslimansko-bošnjačke brigade Armije BiH, Tahir Granić - zapovjednik 307. muslimansko-bošnjačke brigade Armije BiH, Abdumalik Abdibegović - sekretar Sekretarijata za narodnu obranu, nastanjen u Veseloj, Selmo Cikotić (rodom iz Sandžaka) - časnik bivše JNA, u Bugojno došao pred rat između HVO-a i Armije BiH, Faruk Aganović - zapovjednik jedne brigade Armije BiH, Besim Hodžić - zapovjednik vojne policije, Besim Učembarlić iz Prusca - zapovjednik grada Prusca, Semin Rustempašić iz Kruševice - zapovjednik postrojbe za posebne namjere "Zeleni zmajevi", Muris Kalajhodžić iz Gaja - zapovjednik postrojbe za posebne namjene JOKS, i Hanefija Prijić iz Voljica/Uskoplje - zapovjednik postrojbe za posebne namjene Armije BiH.[5][6][7][8][9][10][11] Krivi ga se da je odgovoran za nestanak skupine “21 Bugojanca".[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Marta G.: POPIS RATNIH ZLOČINA i OSUMNJIČENIH ZLOČINACA tzv Armije BiH nad Hrvatima Konjica i Jablanice koji nikad nisu PROCESUIRANI . Kamenjar.com. 20. srpnja 2013. Pristupljeno 2. srpnja 2025.
- ↑ 2,0 2,1 Art-info/HB.org: Vijesti: Umjesto da završi na optuženičkoj klupi, Abdulah Jeleč širi laži o stradanju Hrvata u Bugojnu. Portal Hrvata Herceg-Bosne. 26. travnja 2012. Pristupljeno 2. srpnja 2025.
- ↑ Suđenje za zločine nad Hrvatima Bugojna. Hercegovina.info. 10. studenoga 2010. Pristupljeno 1. srpnja 2025.
- ↑ 4,0 4,1 Dnevnik.ba Gloria Lujanović: STRADANJE BUGOJANSKIH HRVATA - SELMO CIKOTIĆ I DŽEVAD MLAĆO Od kreatora progona bugojanskih Hrvata do perjanica SDA 31. srpnja 2018. (pristupljeno 31. ožujka 2019.)
- ↑ HIC Ivica Mlivončić: Zločin s pečatom - Bugojno (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Marko Barišić: “Istina o Mlaćinu zločinu nad nestalim Bugojancima”(2), Vjesnik, 25. srpnja 1996., str. 3.
- ↑ V. Vegar: “Nestali bugojanski Hrvati su mrtvi!”, Slobodna Dalmacija, 2. srpnja 1996., str.2.
- ↑ Zvonimir Ćilić: “Krije li masovna bugojanska grobnica tijela dvadeset i jednog Hrvata?”, Horizont, 7. ožujka 1997., str. 10.
- ↑ Ivica Mlivončić: “Nositelj krivične prijave za zločine”, Slobodna Dalmacija, 30. lipnja 1997., str.3.
- ↑ Goran Rosić: ”Tragovi zločina vode u Haag”, Obzor, 5. srpnja 1997., str.54.
- ↑ Suzana Mijatović: “Cikotić interesantan za Haag?”, Slobodna Bosna, 13. srpanj 1997., str. 28.-29.