Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

92. zrakoplovna baza Pula

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
92. zrakoplovna baza Pula
Oznaka 92. zb Pule
Aktivna 12. studenog 1991.2008.
Država Hrvatska
Grana Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
Vrsta zrakoplovna baza
Sjedište Zračna luka Pula
Dan postrojbe 12. studenog
Sudjelovanje u borbama Domovinski rat
Zrakoplovna flota
Lovci MiG-21

92. zrakoplovna baza Pula bila je zrakoplovna postrojba Hrvatskog ratnog zrakoplovstva sa sjedištem u Zračnoj luci Pula. Osnovana je 1991. godine, a ustrojstveno je prestala postojati 2008. godine, u skladu s Dugoročnim planom razvoja OS RH 2006. - 2015., prema kojem je predviđeno da HRZ ima dvije zrakoplovne baze te letjelišta u Puli, Lučkom i Divuljama. [1]

U bazi je bila smještena 22. eskadrila lovačkih zrakoplova (22. ELZ).

Povijest

Velikosrpska agresija na Hrvatsku uzela je i ovdje ljudske živote. Primopredaja zračne luke obavljena je 9. studenoga 1991., a već tijekom noći počelo je razminiranje. Hrvatsko je osoblje skinulo satne upaljače s 47 bušotina na pisti, od kojih je svaka imala 200 do 230 kilograma eksploziva. Mislilo se da je sve riješeno. Hrvatska je zastava trebala biti svečano podignuta sutradan. Ali, ranog popodneva 10. studenoga 1991. na prvoj bušotini došlo je do eksplozije. Tad su poginuli pirotehničari Dušan Bulešić, Vicelj Marjanović, Stevo Grbić te Marijan Vinković. Bušotina je bila dodatno minirana protiv svim očekivanjima, no srećom se eksplozija nije dalje prenijela.[2] Poginuli djelatnici bili su pripadnici zrakoplovne skupine (dvojica) i pripadnici specijalne postrojbe MUP-a (dvojica).

Okosnicu baze činila je u to vrijeme zrakoplovna skupina osnovana pri 119. brigadi, koja je okupila pilote letače, zrakoplovne tehničare te dragovoljce. Kako je baza bila minirana i devastirana težišne su zadaće u to vrijeme bile dovesti je u koliko-toliko funkcionalno stanje. S dolaskom prvih aviona MiG-21 u travnju 1992. počela je redovita obuka i trenaža vojnih pilota, koji potom preuzimaju zadaće u sklopu djelovanja HRZ-a. Od tada do 1995. pripadnici baze su sudionici svih bojnih djelovanja tijekom Domovinskog rata kao i svih održanih vježbi.

Dva američka F/A-18 na vojnoj vježbi u zrakoplovnoj bazi Puli.

Po završetku Domovinskog rata mirnodopske zadaće i aktivnosti usmjeruju njihov daljnji rad te se pozornost posvećuje školovanju pilota. Počinje se s preobukom prve skupine pilota koji su letjeli na drugim tipovima aviona i njihovo osposobljavanje za borbeni MiG-21. Tijekom 2001. počinje se s preobukom prvog naraštaja mladih pilota kompletno školovanih u Hrvatskoj.

Pripadnici baze sudjelovali su i u nizu zajedničkih vojnih vježbi. U studenom 2000. na pistu pulske baze slijeću i prvi američki F-14 i F-16 te je od tada s USAF održano nekoliko bilateralnih vojnih vježbi. Također, organizirane su i zajedničke vojne vježbe s Navy Air Force, Royal Air Force, zrakoplovstvom Republike Italije, zrakoplovstvom Republike Francuske, a u vježbi Noble Midas '07 zajednički su letjeli s kolegama iz Grčke, Turske, Španjolske i Nizozemske.

Zapovjednici

Napomena: Popis zapovjednika je nepotpun
  • brigadir Vladimir Šumanovac (12.11.1991. - 31.03.1992.)
  • brigadir Ljubomir Cerovac (01.04.1992. - 25.05.1993.)
  • brigadir Vladimir Mikac[3]
  • brigadir Željko Jelenić[4]
  • brigadir Ivan Bosak[5]
  • bojnik Stanko Hrženjak[6]

Bilješke

Izvori

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatski vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatski vojnik.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.