Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Žuti pokret

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Žuti pokret je bio reformistički pokret nižeg svećenstva u Hrvatskoj. Ime je izvorno bilo pogrdno, a dobilo je prema boji korica programske knjižice u kojima su nezadovoljnici iznijeli svoje zahtjeve za promjenama u ustrojstvu Katoličke Crkve u Hrvatskoj.

Nagovještaji budućega reformnog pokreta, u prvom redu nižega katoličkoga klera u Hrvatskoj, mogli su se primijetiti u godinama neposredno prije Prvoga svjetskog rata. Pojedini katolički svećenici održavali su tajne sastanke i na njima raspravljali o aktualnim crkvenim pitanjima. Među pokretačima tih sastanaka bili su Stjepan Menziger, koji je prvi od budućih reformnih svećenika prešao na starokatolicizam, Rikard Korytnik, Stjepan Haberstock i Stjepan Zagorac, pravaški političar i narodni zastupnik u Hrvatskom državnom saboru.

Razmatralo se pretvaranje rimokatoličkih (latinskih) u "hrvatske katoličke" župe. Dio nižeg katoličkog svećenstva nije bio zadovoljan ondašnjim ustrojstvom Katoličke Crkve i tražili su promjene. Program su iznijeli u knjižici Savremene želje katoličkog nižeg klera u državi SHS, objavljenoj 1919. u Bjelovaru.

Sjedište nezadovoljničkog pokreta bio je Zagreb koji se pokazao da nije prikladan za sjedište odakle bi se vodile akcije, pa se sjedište nezadovoljnika koji su tražili reforme premjestilo u Koprivnicu. Dio koprivničke svjetovne inteligencije podupirao je pretvaranje latinske u "hrvatsku", no usprkos tome taj reformni pokret se osuo, a najustrajniji članovi postupno su otpadali od Katoličke Crkve u Starokatoličku Crkvu. Vrlo bitna osoba u tom nizu događaja bio je pravaški političar i narodni zastupnik u Hrvatskom državnom saboru Stjepan Zagorac.

Nezadovoljstvo je brzo kulminiralo. Nezadovoljnici su uskoro postali apostati i 1923./24. osnovali su Hrvatsku starokatoličku crkvu.

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj